Regionalni vodovod u sezoni isporučio rekordne količine vode

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje je, uprkos nepovoljnim hidrološkim uslovima, prethodne i ove turističke sezone ostvario rekodne isporuke vode, a izgradnja privremenih ustava u koritu rijeke Morače uticala je na povećanje izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre.

To je poručeno sa događaja koji je organizovao Regionalni vodovod Crnogorsko primorje povodom prezentacije rezultata detaljnih hidrogeoloških istraživanja sprovedenih radi ocjene uticaja izgrađenih nasipa na Morači na izdašnost izvorišta Bolje sestre.

Istraživanje je realizovala kompanija „Geoprojekt“, uz stručni angažman konsultanta Zorana Stevanovića koji je, zajedno sa predstavnicima te kompanije, predstavio rezultate istraživanja.

Izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Krsto Radović kazao je da je devastacija korita Morače jedan od najvećih ekoloških problema Crne Gore.

On je podsjetio da je još 2008. godine strogo zabranjena eksploatacija šljunka u drugoj zoni sanitarne zaštite, odnosno na potezu od Lekića do Vukovačkog mosta.

„Nažalost, skoro svakodnevno su se mogle vidjeti nelegalne aktivnosti, koje su najveći uzrok pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre“, naveo je Radović.

On je kazao da se šteta od tih aktivnosti ogleda u tri nivoa.

„Prvi je direktna pljačka resursa, neke procjene su da je nelegalni biznis povezan sa šljunkom dostigao vrijednost od milijardu EUR. Drugi nivo je ugroženost turizma, a treći je ugrožavanje ekosistema područja“, rekao je Radović.

Prema njegovim riječima, te aktivnosti su uticale i na kompletan investicioni ciklus.

„Umjesto planiranih ulaganja koja se odnose na dogradnju i proširenje postojećih kapaciteta regionalnog vodovodnog sistema, morali smo se okrenuti saniranju štete i ulaganjima da kratkoročno obezbijedimo sve potrebne količine vode“, naveo je Radović.

On je kazao da su se u prethodnom periodu mogli čuti razni stavovi kada su u pitanju uzroci pada izdašnosti vodoizvorišta i njegova zaštita, koji su bili često bez dokumentacije i stručnih nalaza.

„Pojedine interesne grupe, preko njima podređenih medija, iznosile su razne stavove o stanju na izvorištu Bolje sestre, ali bavili su se i drugim nekim temama, možda sa ciljem skretanja pažnje sa ovog gorućeg problema“, dodao je Radović.

On je kazao da nijesu odgovarali na provokacije.

„Jer naš odgovor treba da budu podaci, istraživanja. Naš odgovor su stručne analize i konkretna rješenja. Naš najbolji odgovor su rezultati u protekle dvije i po godine, a oni su istorijski“, rekao je Radović.

Prema njegovim riječima, devastacija korita rijeke Morače je težak kriminal i ekocid, i direktno je uticala na izvorište Bolje sestre.

„Na našu veliku sreću, Vlada je shvatila značaj zaštite izvorišta, posebno kroz suzbijenje ekološkog kriminala, i pristupila je rješavanju problema. Država je dala odlučan odgovor i nelegalni eksploatatori su praktično istjerani iz korita Morače“, kazao je Radović.

On je rekao da ih čeka još mnogo posla.

„Moramo biti svjesni da zaštita izvorišta predstavlja samo jedan od izazova za stabilan sistem vodosnabdijevanja. Uprkos nepovoljnim hidrološkim uslovima, Regionalni vodovod je tokom prethodne i ove turističke sezone ostvario rekodne isporuke vode“, naveo je Radović.

On je kazao da je prošle godine isporučeno preko 11 miliona kubnih metara vode, a ova godina će, prema prognozama, premašiti prošlogodišnju.

„To je rezultat adekvatne, pravovremene pripreme sistema, ulaganja u infrastrukturu i stručnog rada zaposlenih u Regionalnom vodovodu. Međutim, ne možemo se zadovoljiti time da iz godine u godinu odgovaramo na povećanu potrošnju, moramo na vrijeme planirati investicije, infrastrukturu i zato smo krenuli u izgradnju druge faze regionalnog vodovoda“, naveo je Radović, dodajući da je procijenjena vrijednost te investicije oko 17 miliona EUR.

On je kazao da se moraju istovremeno rješavati problemi koji postoje u lokalnim vodovodima, navodeći da, prema raspoloživim podacima, gubici u pojedinim idu i preko 70 odsto.

Radović je dodao da je jasno da su potrebna velika ulaganja, koje lokalni vodovodi sami ne mogu da sprovedu.

„Mislim da je krajnje vrijeme i da moramo svi sjesti za isti sto, tu mislim na predstavnike Vlade, lokalnih samouprava, lokalnih vodovoda i Regionalnog vodovoda, i definisati konkretne probleme, mjere, rokove za realizaciju, uz konkretne načine finansiranja“, naveo je Radović.

Stevanović je kazao da su ustave izgrađene u koritu Morače ono što pokušava da vrati tu rijeku u pređašnje stanje, u kojem je rijeka bila prije iskopavanja šljunka.

On je rekao da je monitoring, koji je uveden 2022. godine, pokazao vrlo jasne korelacije između nivoa Morače, podzemnih voda i izvorišta Bolje sestre.

„Suočavamo se sa ozbiljnim periodima suša. U 20. vijeku u našem regionu je bilo deset godina koje su proglašene sušnim. U 21. vijeku je do sada 11 godina od 26 godina proglašeno hidrološkom i hidrometeorološkom sušom. Moramo misliti šta ćemo raditi i kako ćemo vještački pokušavati da održimo vodni režim koji nam omogućava da vodu koristimo do krajnjih potrošača“, naveo je Stevanović.

Kako je kazao, u posljednje tri godine, u avgustu je povećana isporuka sa 600 na skoro 900 litara u sekundi (l/s).

„Bez intervencija, pitanje je da li bi primorje imalo vodu i da li bi turizam, koji generiše 30 odsto bruto domaćeg proizvoda Crne Gore, bio kakav jeste. Prema posljednjim podacima, došli smo do toga da smo blizu količine vode od hiljadu l/s, koja jeste bila projektovana za prvu fazu izvođenja“, naveo je Stevanović.

On je kazao da je Regionalni vodovod obezbijedio sve ugovorene količine vode i ispunio svoj zadatak u snabdijevanju crnogorskog primorja.

Stevanović je rekao da se dalji koraci stabilizacije kapaciteta odnose na zabranu svakog remećenja prirodnog režima rijeke Morače, dosljednu primjenu mjera iz Plana upravljanja, uvođenje u vodnu praksu zona sanitarne zaštite prema Glavnom projektu.

Dalji koraci, kako je naveo, odnose se na zadržavanje ustava uz reparacije zbog njihove dekompozicije, izvještavanje o ostvarenim rezultatima istraživanja, kao i na izvođenje naredne faze detaljnih hidrogeoloških istraživanja izvorišta.

Profesor Milan Radulović kazao je da je već 2007. godine prepoznata opasnost od dalje eksploatacije šljunka iz korita Morače, a da su se 2014. pojavili prvi znaci opadanja izdašnosti na izvorištu.

U međuvremenu se, kako je rekao, shvatilo da eksploatacija šljunka na brojnim područjima, i u regionu i svijetu, izaziva obaranje nivoa podzemnih voda.

„Od 2007. do 2020. godine nivo Morače u Grbavcima opao je preko 4,5 metara (m), a nivo podzemnih voda u Grbavcima preko 3,5 m. Proticaj na izvorištu Bolje sestre opao je sa 2.330 na 334 l/s“, naveo je Radulović.

On je kazao da se došlo do zaključka da pad nivoa Morače dovodi do pada nivoa podzemnih voda, a samim tim i do pada izdašnosti izvorišta Bolje sestre.

Inženjer geologije Maksim Matović kazao je da ustave koje su izgrađene u koritu rijeke Morače imaju efekat na poboljšanje vodosnabdijevanja, odnosno na kapacitet izvorišta.

On je rekao da su analizirali uticaj hidroelektrane (HE) Perućica na vodoizvorište Bolje sestre.

„Praktično od kraja jula do 11. septembra nijesmo imali skoro ni kap kiše u Podgorici. HE Perućica počinje rad početkom septembra i od tog perioda imamo vrlo jasan skok na vodoizvorištu Bolje sestre, koji je omogućio da se isporuče znatno veće količine vode nego dok HE nije radila“, naveo je Matović.

On je kazao da je predlog da se rekonstrukcija HE Perućica ne vrši baš u vrijeme kad su vode minimalne i kad je najveća potražnja za tim resursom, već da bi to trebalo odložiti za septembar.

„Predlog je i da u nekom budućem vremenu ne budu privremene ustave, nego da budu trajne, koje će u potpunosti riješiti problem, odnosno uspjeti da „izliječe“ izvorište Bolje sestre i da ga vrate u prvobitno stanje, prije eksploatacije šljunka“, rekao je Matović.