Dok se Evropa sve češće suočava s ozbiljnim problemima nestašice vode usljed klimatskih promjena, Crna Gora se, uprkos povoljnim prirodnim resursima, nalazi pred važnim izazovima u oblasti održivog upravljanja vodom. Prema najnovijim podacima, indeks iskorišćenosti vode (WEI+), koji mjeri odnos između ukupne potrošnje i obnovljivih slatkovodnih resursa, pokazuje zabrinjavajuće trendove u većem dijelu evropskog juga.
U 2022. godini, prosječan WEI+ za zemlje Evropske unije iznosio je 5,8%, što je najviši nivo od kada se ovaj indikator prati. Kipar, Malta i Rumunija bilježe najviše vrijednosti, dok su Hrvatska, Švedska, Finska i druge zemlje sa sjevera i jugoistoka Evrope ispod kritične granice od 1%. Iako Crna Gora nema javno dostupne podatke o svom WEI+ indeksu, s obzirom na količine slatke vode i rijetke izvore zagađenja, stručnjaci pretpostavljaju da se nalazi među državama s niskim stepenom iskorišćenosti vodnih resursa.
Međutim, predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda, Zoran Lakušić, upozorava da Crna Gora ne smije zanemariti trendove koji pogađaju ostatak kontinenta.
– „Održivo upravljanje vodnim resursima mora biti jedan od ključnih prioriteta naše države. Iako trenutno nismo u zoni visoke nestašice, pritisci na izvorišta i infrastrukturu iz godine u godinu rastu, posebno tokom ljetnje turističke sezone“, poručuje Lakušić.
On ističe da se Crnogorsko primorje suočava sa ozbiljnim izazovima kada je riječ o snabdijevanju vodom u špicu sezone, a dodatni problem predstavlja nekontrolisana eksploatacija šljunka u blizini izvorišta Bolje Sestre i u koritu rijeke Morače.
– „Ovakve aktivnosti ozbiljno narušavaju ekosistem i stabilnost vodnog sistema. Potrebno je više od 120 godina da se prirodnim putem oporavi korito rijeke Morače, a mi nemamo taj luksuz čekanja“, upozorava Lakušić.
Prema njegovim riječima, rješenje se mora tražiti u jačanju zaštite izvorišta, modernizaciji vodovodne infrastrukture, strožoj kontroli eksploatacije prirodnih resursa i edukaciji građana o racionalnoj potrošnji.
Crna Gora, kao zemlja bogata vodom, ima potencijal da bude pozitivan primjer u regionu, ali samo ako se odgovorno pristupi planiranju i zaštiti ovih resursa u kontekstu sve izraženijih klimatskih promjena.
– „Ovo je pitanje koje prevazilazi tehničke i sektorske okvire – riječ je o strateškom izazovu za održivi razvoj države“, zaključuje Lakušić.
