Da državna administracija nije efikasna smatra 85 odsto privrednika. Slučajeve podmićivanja u 2023. godini prijavilo je 20 odsto privrednika, dok 40 odsto smatra da mito i korupcija redovno utiču na njihovo poslovanje. Trećina kompanija se bavi sivom ekonomijom, dok je 70 odsto građana prijavilo da koristi uluge ili kupuje proizvode i od neregistrovanih ponuđača iz sive zone, zbog nižih cijena. Čak 76 odsto kompanija smatra da institucije za stručno i visoko obrazovanje ne uspijevaju da opreme studente vještinama relevantnim za posao.
Oko 27% kompanija saopštilo je da gubi zaposlene zbog migracija u inostranstvo, dok se 26% suočava sa izazovima konkurencije iz javnog sektora. U 2024. godini crnogorska produktivnost rada iznosila je samo 40% prosjeka EU – pa će bez poboljšanja produktivnosti nadmetanje na tržištu EU biti sve teže.
Ovo je navedeno u Biznis agendi 2025. Unije poslodavaca koja je nazvana i “Mapa puta za konkurentnu i održivu privredu spremnu za budućnost” i koja je juče predstavljena.
Problemi na koje ukazuju decenijama
U Agendi je navedeno deset prioriteta za koje privrednici smatraju da su najveći problemi i na kojima nosioci vlasti zajedno sa njima i drugim institucijama moraju hitno raditi kako bi se poboljšao biznis ambijent.
Ti prioriteti su – efikasnija javna uprava, jači socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje, regulatorni okvir usmjeren ka razvoju, formalizacija sive ekonomije, lakši pristup finansijama za preduzeća, obrazovanje i vješetine po mjeri privrede, inovacije i digitalna transformacija, brža tranzicija ka zelenoj ekonomiji, produktivnost za veću konkurentnost i društveno odgovorno poslovanje za dugoročnu održivost.
Unije poslodavaca je 2013. godine objavila analizu “5 ubica biznisa” od kojih se svih pet “ubica” i nakon 12 godina nalaze među glavnim biznis barijerama – neadekvatan regulatorni okvir, otežan pristup finansijskim sredstvima, velika zastupljenost sive ekonomije, postojanje korupcije u svim oblastima i na svim nivoima i nesklad između obrazovnog sistema i stvarnih potreba tržišta rada.
“UPCG vidi crnogorsku ekonomiju 2030. godine kao snažniju, dinamičniju i ekonomiju koja je u stanju nositi se sa izazovima učešća na globalnom tržištu, a naša vizija Crne Gore je država u kojoj kompanije napreduju u podsticajnom poslovnom okruženju, u kojoj inovacije pokreću napredak a ekonomski rast je inkluzivan i održiv”, navedeno je u Agendi.
Ključna jeftina i efikasna uprava
U agendi se navodi da je stvaranje jeftinije, profesionalnije i efikasnije javne uprave, ključni cilj strategije reforme javne uprave, ali i dalje postoje ozbiljni izazovi kao što je zapošljavanje bez jasnih kriterijuma, izbor rukovodilaca u netransparentnim procedurama, kao i da postoji široka diskrecija za zapošljavanje nižerangiranih kandidata.
Oni navode da budžetom za 2025. godini trošak zarada u javnom sektoru dostiže 712 miliona eura, dok je cijeli kapitalni budžet planiran na 280 miliona eura.
“Reforma javne uprave u Crnoj Gori nalazi se u kritičnom trenutku. Postizanje daljeg napretka zahtijeva kontinuiranu političku posvećenost, snažno vođstvo i nepokolebljivu odgovornost. Profesionalna, apolitična i javna uprava zasnovana na zaslugama, odgovarajuće veličine da zadovolji potrebe zemlje i zasnovana na integritetu, je od suštinskog značaja. Transparentno donošenje odluka, snažna institucionalna koordinacija i sadržajan angažman zainteresovanih strana su ključni za izgradnju povjerenja i stvaranje moderne, efikasne javne uprave. Samo kroz ove napore Crna Gora može otključati svoj puni potencijal, unaprijediti svoje poslovno okruženje i reformske ambicije pretvoriti u opipljive rezultate”, navedeno je u Agendi.
Trećina BDP-a u sivoj zoni
Poslodavci smatraju da i dalje postoji značajna siva ekonomija, oko trećine BDP-a, odnosno da time vrijedi oko dvije i po milijarde eura. Time ogroman novac gube registrovani poslodavci, dok država ostaje bez značajnih prihoda.
“Borba protiv neformalne ekonomije je od suštinskog značaja za podsticanje fer i konkurentnog poslovnog okruženja u Crnoj Gori. Jačanje zakonskog okvira, jačanje kapaciteta inspekcijskih službi i osiguravanje koordinisanih napora među relevantnim akterima su ključni koraci”, piše u Agendi.
Peti prioritet je je bolji pristup finansijama za kompanije jer mala i srednja preduzeća teško dolaze do kredita, zbog čega predlažu da se moraju smanjiti zahtjevi za kolateralom i proširiti kreditne opcija. Da su visoke kamatne stope smatra 89 odsto privrednika.
Nema konkurentnosti sa slabom digitalizacijom i neodgovarajućim obrazovanjem
UPCG smatra da crnogorski obrazovni sistem ne obezbjeđuje kvalifikovanu radnu snagu za privredu, zbog čega pozivaju na usklađenost i jačanje veza između obrazovnih institucija i privrede.
Navode i da je Crnoj Gori potrebna digitalno transformisana ekonomija vođena inovacijama, kao i da država mora više digitalizovati svoje servise prema privredi.
U Agendi se navodi i da je Crna Gora uspostavila solidan zakonodavni i institucionalni okvir za model zelenog i održivog rasta, ali da se sa sprovođenjem mjera kasni.
Izvor: Vijesti
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.