PRESEDAN – Crna Gora šest godina bez ambasadora u Njemačkoj: Hitno ga imenovati

Crna Gora nikada nije bila bliže članstvu u Evropskoj uniji, ali u jednom od najvažnijih evropskih političkih centara nema ambasadora. Berlin, prijestonica najuticajnije članice Unije, već gotovo šest godina čeka crnogorskog diplomatskog predstavnika najvišeg ranga.

Takvo stanje teško je objasniti u trenutku kada se odlučuje o evropskoj budućnosti države.

Prema indikativnom planu Evropske komisije, Crna Gora bi do kraja 2026. godine mogla zatvoriti preostala pregovaračka poglavlja, dok je potpisivanje pristupnog ugovora predviđeno za jun 2027. godine kako stoji u paketu proširenja koji je predstavila komesarka za proširenje Marta Kos.

Poslije potpisivanja slijedi ratifikacija u svim državama članicama EU.

Upravo tu Njemačka dobija poseban značaj. O pristupnom ugovoru odlučivaće Bundestag, a u njemačkoj proceduri ulogu ima i Bundesrat. Političke konsultacije mogu početi znatno ranije, ali formalni proces ratifikacije zavisi od potpisivanja ugovora i njemačkih parlamentarnih procedura. Zato je pitanje crnogorskog ambasadora u Berlinu mnogo više od običnog kadrovskog pitanja.

Njemačka traži imenovanje, Podgorica još pregovara
Prema saznanjima Pobjede, njemačka strana ukazala je na potrebu da Crna Gora hitno imenuje ambasadora u Berlinu.

Takva poruka, ukoliko se posmatra u kontekstu završnice pregovora o članstvu, ima jasno diplomatsko značenje: Njemačkoj je potreban sagovornik sa punim ambasadorskim autoritetom, a Crnoj Gori neko ko će kontinuirano predstavljati njene interese pred političkim institucijama, parlamentarnim odborima i njemačkom javnošću.

Posebno je važna poruka koju je, u neformalnom razgovoru sa direktorom i glavnim i odgovornim urednikom Pobjede, prenio jedan visoki njemački zvaničnik.

Suština njegovog objašnjenja jeste da crnogorski ambasador ne smije biti samo protokolarni predstavnik države. Mora biti njeno prepoznatljivo evropsko lice, sposobno da Bundestagu i njemačkoj javnosti objasni zašto prijem Crne Gore ne predstavlja bezbjednosni, politički ili ekonomski rizik za Evropsku uniju.

Ova poruka dobija na značaju u uslovima rasta uticaja njemačke desnice. Na saveznim izborima u februaru 2025. godine Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila je 20,8 odsto glasova i postala druga politička snaga u Bundestagu. Rasprave o migracijama, granicama, evropskim institucijama i daljem proširenju Unije zbog toga zahtijevaju ozbiljniju diplomatsku pažnju.

Crna Gora mora biti spremna da odgovori na legitimna pitanja njemačkih poslanika i građana, umjesto da očekuje da će politička podrška proširenju doći sama od sebe.

Gotovo šest godina diplomatskog vakuuma
Posljednja crnogorska ambasadorka u Njemačkoj bila je Vera Kuliš, opozvana ukazom predsjednika države od 24. februara 2021. godine, nakon inicijative tadašnjeg ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića.

Od tada Crna Gora nije imenovala novog ambasadora u Berlinu.

Ambasadu danas vodi otpravnica poslova Dijana Tući. To, međutim, ne mijenja činjenicu da državi nedostaje diplomatski predstavnik najvišeg ranga.

Istorija naših imenovanja u Berlinu pokazuje da problem nije nastao juče. Još 2015. godine Vlada je za ambasadora predložila Ranka Vujačića, tada poznatog i kao velikog majstora Regularne velike lože Srbije. Njegovo imenovanje izazvalo je javne kontroverze, o kojima su opširno pisali mediji. Na dužnost je stupio 2016, a opozvan je 2018. godine, prije redovnog isteka mandata.

Ovi primjeri pokazuju koliko su izbori ambasadora često bili praćeni političkim raspravama. Sada je, međutim, potreban drugačiji pristup, prilagođen završnici evropskih integracija.

Ko koči dogovor?
Mediji su u aprilu i julu ove godine pisali o razgovorima između kabineta predsjednika Jakova Milatovića i Ministarstva vanjskih poslova o popunjavanju ambasadorskih mjesta u Berlinu, Londonu i Misiji Crne Gore pri Evropskoj uniji.

Ipak, rezultata nema.

Prema najnovijim saznanjima, ni nakon višemjesečnih neformalnih konsultacija nije postignut konačan dogovor o Berlinu.

Iz kabineta predsjednika saopšteno je da su razmatrana i konkretna kadrovska rješenja, ali da dogovor nije postignut niti je postupak formalizovan. Ministarstvo vanjskih poslova, s druge strane, poziva se na povjerljivost procedure i ne želi da komentariše pojedinačna imena.

Ministar Ervin Ibrahimović još je u intervjuu Pobjedi u martu 2025. godine govorio o napretku u popunjavanju diplomatske mreže. Njegov resor je i kasnije isticao broj imenovanih ambasadora i složenost postupka.

Predsjednik Milatović je u aprilu ove godine javno ocijenio da višegodišnje odsustvo ambasadora u Njemačkoj šalje nediplomatsku poruku. I jedan i drugi, dakle, prepoznaju problem.

Ali javnosti i dalje nije jasno zbog čega dogovor izostaje.

Da li je riječ o neslaganju oko kandidata, koalicionim interesima ili razlikama između Vlade i predsjednika države? Dostupne informacije ne omogućavaju pouzdan zaključak o tome ko pojedinačno snosi najveću odgovornost za zastoj. Ono što je nesporno jeste da rezultat izostaje, uprkos višemjesečnim razgovorima.

Ambasador mora biti evropsko lice Crne Gore
Naredni ambasador u Berlinu mora imati ozbiljno diplomatsko iskustvo, politički kredibilitet, odlično poznavanje njemačkih institucija i sposobnost neposredne komunikacije sa Bundestagom.

Njegov zadatak neće biti samo održavanje bilateralnih odnosa.

Biće potrebno objasniti zašto Crna Gora, kao mala država članica NATO-a i kandidat koji je najdalje odmakao u pristupnim pregovorima, može doprinijeti stabilnosti Evropske unije.

Jednako je važno otvoreno govoriti o nedovršenim reformama i mehanizmima kojima će se obezbijediti poštovanje evropskih pravila. Povjerenje njemačkih parlamentaraca ne može se graditi samo optimističnim porukama, već argumentima i rezultatima.

Njemačka je u procesu prethodnog proširenja pokazala koliko ozbiljno pristupa parlamentarnoj ratifikaciji. Ugovor o pristupanju Hrvatske Bundestag je odobrio u maju 2013, a Bundesrat u junu iste godine, neposredno pred njen ulazak u Evropsku uniju.

Zbog toga Crna Gora ne može pretpostaviti da će njemačko zeleno svjetlo biti samo formalnost.

Vrijeme diplomatskog čekanja ističe
Berlin je danas jedna od ključnih adresa za evropsku budućnost Crne Gore.

Ako je jun 2027. godine okvirni termin potpisivanja pristupnog ugovora, onda pripreme za njegovu političku podršku moraju već biti u toku. Crna Gora sebi ne bi smjela da dozvoli da do tog trenutka stigne bez ambasadora u Njemačkoj.

Predsjednik države, Vlada i ministar vanjskih poslova imaju zajedničku institucionalnu obavezu da ovaj postupak dovedu do kraja. Razlike oko kandidata moraju se razriješiti u okviru propisane procedure, uz izbor osobe koja ima profesionalne reference za jednu od najzahtjevnijih diplomatskih misija.

POBJEDA