Predlog novog zakona: Na meti i imovina prenesena na porodicu i treća lica

Ako vlasnik ne učini vjerovatnim da je imovina vrijedna najmanje 5.000 eura zakonito stečena, a postoje osnovi sumnje da potiče od kriminalne djelatnosti, ona bi mogla biti predmet proširenog oduzimanja. Za najteže oblike organizovanog kriminala predviđen je poseban model za imovinu vrijednu najmanje 50.000 eura, a postupak oduzimanja mogao bi se voditi nezavisno od ishoda krivičnog postupka. To je jedna od značajnih novina Predloga zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koji je Vlada utvrdila i Skupštini Crne Gore predložila po hitnom postupku. Prema nepotvrđenim informacijama poslanici bi o tom zakonu trebalo da raspravljaju 24. avgusta.

U Vladi kažu da novim zakonom država želi da značajno proširi i precizira sistem kojim se pronalazi, blokira, oduzima i upravlja imovinom za koju postoji sumnja da je stečena kriminalom.

Predlagač navodi da se novim rješenjima stvaraju uslovi za efikasniju borbu protiv svih oblika kriminaliteta, a naročito organizovanog kriminala, uz jačanje kapaciteta institucija za pronalaženje, obezbjeđenje, oduzimanje i upravljanje imovinom.

Jedna od novina odnosi se na prošireno oduzimanje imovinske koristi.

Prema Predlogu, može biti oduzeta imovina za koju postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću, ukoliko njena vrijednost iznosi najmanje 5.000 eura, a njen imalac ne učini vjerovatnim da je njeno porijeklo zakonito.

“Ovaj institut predviđen je za veliki broj krivičnih djela, od otmica i krivičnih djela protiv imovine, preko privrednog kriminala i zloupotreba službenog položaja, do djela protiv zdravlja ljudi, životne sredine, računarskih podataka i javnog reda”, navodi se u obrazloženju.

Drugim riječima, fokus više nije samo na novcu koji je direktno pronađen kao prihod od konkretnog krivičnog djela.

“Cilj je da se ispita i ukupna imovinska slika lica i utvrdi postoji li nesrazmjera između onoga što posjeduje i njegovih zakonitih prihoda”, piše u Predlogu zakona.

Poseban model predviđen je za imovinu povezanu sa kriminalnim organizacijama.

“Ako je krivično djelo izvršeno u sastavu kriminalnog udruženja ili kriminalne organizacije, a vrijednost imovine iznosi najmanje 50.000 eura, sud može odlučivati o njenom oduzimanju pod posebnim uslovima”, ističe se u dokumentu.

Jedan od glavnih kriterijuma je očigledna nesrazmjera između vrijednosti imovine i zakonitih prihoda njenog imaoca.

U obrazloženju Predloga se naglašava da se u ovom postupku ne odlučuje o krivičnoj odgovornosti.

„Riječ je o posebnom postupku u kojem se ne odlučuje o krivičnoj odgovornosti učinioca, već isključivo o zakonitosti porijekla konkretne imovinske koristi”, ističe se u dokumentu.

Još važnije, kako se navodi u obrazloženju, pravna sudbina oduzete imovine ne zavisi od ishoda krivičnog postupka, jer je predmet odlučivanja imovina, a ne krivična odgovornost.

Postupak može i prije kraja krivičnog procesa

Predlog izričito predviđa da se postupak oduzimanja može voditi prije, tokom i nakon okončanja krivičnog postupka.

Za poseban model koji se odnosi na najteže oblike organizovanog kriminala, postupak se vodi nezavisno od krivičnog postupka.

“To znači da, prema predloženom rješenju, okončanje krivičnog postupka – uključujući oslobađajuću presudu, odbijanje optužbe ili obustavu postupka – samo po sebi ne mora dovesti do obustave postupka oduzimanja imovine”, pojašnjeno je u dokumentu.

U obrazloženju se ovo povezuje sa evropskim standardima i Direktivom EU 2024/1260, koja predviđa mogućnost oduzimanja bogatstva neobjašnjenog porijekla povezanog sa kriminalnom djelatnošću.

Novi propis osvrće se na slučajeve u kojima se imovina pokušava skloniti od države prenosom na druga lica.

“Oduzimanje bi, pod zakonom propisanim uslovima, moglo obuhvatiti imovinu prenesenu na pravne prethodnike, pravne sljedbenike, članove porodice ili treća lica. To će biti moguće kada se utvrdi da su znali, mogli znati ili bili dužni da znaju da je cilj prenosa ili sticanja imovine bio izbjegavanje njenog oduzimanja”, objašnjeno je u Predlogu zakona.

U Predlogu zakona prepoznata su i prava savjesnog trećeg lica, odnosno osobe koja nije znala niti je mogla ili bila dužna da zna da je imovina stečena kriminalnom djelatnošću.

Država može „zamrznuti“ stan, račun, akcije, automobil, kripto…

Prije konačne odluke o trajnom oduzimanju imovine, država bi mogla koristiti niz privremenih mjera.

“One uključuju zabranu korišćenja i raspolaganja nepokretnostima, novcem, potraživanjima, akcijama i udjelima u privrednim društvima”, piše u dokumentu.

Predviđena je i zabrana raspolaganja pokretnim stvarima, uključujući kripto i drugu digitalnu imovinu.

U hitnim slučajevima državni tužilac može sam naredbom odrediti pojedine mjere, uz obavezu da bez odlaganja obavijesti sudiju za istragu i podnese obrazloženi predlog.

Kako se navodi u obrazloženju, cilj je spriječiti otuđenje, prikrivanje ili umanjenje vrijednosti imovine u hitnim slučajevima.

Međutin ni ove mjere ne bi bile bez vremenskog ograničenja.

“Ako je mjera određena u izviđaju, ukida se po službenoj dužnosti ako istraga ne počne u roku od šest mjeseci. Ako je određena u istrazi, ukida se ako u roku od dvije godine optužnica ne stupi na pravnu snagu”, ističe se u Predlogu zakona..

U Predlogu ovog akta značajno mjesto daje se finansijskoj istrazi.

“Ona se pokreće kada postoje osnovi sumnje da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću, odnosno u posebno propisanim slučajevima kada postoji sumnja na kriminalno udruživanje ili organizovanu kriminalnu aktivnost”, napominje se u dokumentu.

Tokom istrage prikupljaju se podaci o imovini, zakonitim prihodima, troškovima života, ali i o imovini koja je prenesena na druga lica.

“Sudija za istragu, na zahtjev tužioca, mogao bi naložiti bankama, finansijskim institucijama i pružaocima usluga povezanih sa digitalnom i kripto imovinom da dostave podatke potrebne za identifikaciju imovine”, navodi se u Predlogu zakona.

U novom zakonu definiše se šta država radi nakon što privremeno ili trajno preuzme imovinu.

Upravljanje obuhvata procjenu vrijednosti, davanje u zakup, povjeravanje na upravljanje, korišćenje bez naknade, čuvanje, skladištenje, prodaju i povraćaj imovine, kao i deponovanje novca.

Ako troškovi čuvanja i održavanja pokretne imovine značajno premašuju njenu vrijednost ili postoji opasnost od propadanja, ona može biti prodata.

„Prodaja, po pravilu, sprovodi se javnim nadmetanjem“, navodi se u obrazloženju.

Ako javno nadmetanje ne uspije, moguća je neposredna pogodba.

“Ako ni ona ne uspije, imovina može biti poklonjena u humanitarne svrhe, data na korišćenje državnim organima ili uništena“, ističe se u Predlogu zakona.

Dio zakona odnosi se i na nepokretnosti.

“Njihova prodaja moguća je samo uz saglasnost suda, i to kada troškovi čuvanja i održavanja značajno premašuju vrijednost nepokretnosti ili postoji opasnost od njenog propadanja. Imalac mora biti obaviješten o pokretanju prodaje i ima pravo da se izjasni, osim u situacijama kada je nepoznat, nedostupan ili je zbog opasnosti od propadanja potrebno hitno postupanje”, ističe se u Predlogu zakona.

Ako se dokaže da je država pogriješila – imovina se vraća

Predlog zakona predviđa i mehanizam zaštite vlasnika ukoliko se na kraju postupka utvrdi da za trajno oduzimanje nije bilo uslova.

Imaocu se, osim imovine, vraćaju i plodovi i druge koristi ostvarene tokom upravljanja tom imovinom.

“Ako je imovina prodata, vraća se kupoprodajna cijena uvećana za odgovarajuću kamatu. Ako je poklonjena ili uništena, predviđena je naknada štete”, pojašnjeno je u dokumentu.

Sredstva dobijena prodajom privremeno oduzete imovine ne bi odmah postala prihod države.

Prema Predlogu, novac se oročava kod banke u Crnoj Gori do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju.

“Može se koristiti za pokrivanje troškova upravljanja i održavanja oduzete imovine”, ističe se u dokumentu.

RIA dokument uz Predlog navodi da se njegovom primjenom ne očekuje prihod za budžet Crne Gore, niti da je za implementaciju zakona potrebno obezbijediti dodatna sredstva iz državne kase.

Predlog zakona predviđa različita pravila za različite vrste imovine.

“Imovina istorijske, umjetničke i naučne vrijednosti povjerava se specijalizovanim ustanovama. Predmeti od plemenitih metala i dragocjenosti povjeravaju se Centralnoj banci Crne Gore, dok se oružje predaje nadležnom organu državne uprave, odnosno muzeju kada je riječ o starom oružju”, napominje se u dokumentu.

Kod hartija od vrijednosti predviđeno je praćenje tržišne vrijednosti, a prodaja je moguća uz prethodno odobrenje suda kada postoji rizik od značajnog pada vrijednosti.

Kriptoimovina se, takođe, posebno pojavljuje u sistemu mjera.

Predlog zakona uređuje i međunarodnu saradnju u pronalaženju i oduzimanju kriminalne imovine.

Ona bi obuhvatala identifikaciju, praćenje i otkrivanje imovinske koristi, privremene mjere, privremeno oduzimanje pokretne imovine, trajno oduzimanje i upravljanje oduzetom imovinom.

Predviđena je saradnja sa kancelarijama za oduzimanje imovinske koristi država članica Evropske unije EU.

“Zahtjevi drugih država i zahtjevi Crne Gore trebalo bi da se razmjenjuju preko Ministarstva, čime se uspostavlja jedinstveni kanal komunikacije”, ističe se u Predlogu zakona.

Na izradi Predloga radili su predstavnici Ministarstva pravde, pravosuđa, tužilaštva, policije, državne imovine, poreskih organa i drugih institucija, kao i predstavnici nevladinog sektora.

U izradi je, prema dostavljenom dokumentu, pružena ekspertska podrška Savjeta Evrope.

Javna rasprava trajala je 20 dana, a izvještaj o sprovedenoj raspravi objavljen je 19. februara 2026. godine.

Novi zakon umjesto postojećeg

Predlogom se predviđa prestanak važenja Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću iz 2015. godine, sa kasnijim izmjenama.

U obrazloženju se navodi da se novi zakon donosi kako bi se oblast uredila na cjelovit i sistemski način“

Predviđene su i prelazne odredbe kojima se uređuje kako će biti završeni postupci započeti po ranijem zakonu.

Ako bude usvojen, zakon bi stupio na snagu narednog dana od objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.

Razlog za ovakvo rješenje, kako se navodi u Predlogu, jeste potreba za hitnom primjenom, imajući u vidu značaj novih rješenja za sistem oduzimanja imovinske koristi i obaveze Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Šta je suština?

Nova pravila, ukoliko budu usvojena, znače da država više neće čekati samo završetak dugotrajnog krivičnog postupka kako bi zaštitila imovinu za koju postoji sumnja da je stečena kriminalom.

Finansijske istrage trebalo bi da prate novac, nekretnine, račune, akcije, udjele u kompanijama, pokretnu i digitalnu imovinu.

Privremene mjere treba da spriječe da imovina bude prodata, sakrivena ili prenesena na druga lica.

A kada sud utvrdi da za trajno oduzimanje postoje zakonski uslovi, država bi dobila mnogo precizniji sistem za njeno preuzimanje, upravljanje i prodaju.

Kako je to sažeto u obrazloženju Predloga, cilj je stvaranje uslova za efikasniju borbu protiv svih oblika kriminaliteta, a naročito organizovanog kriminala, uz jačanje kapaciteta institucija za pronalaženje, obezbjeđenje, oduzimanje i upravljanje imovinom.

Izvor: RTCG