Poznati bankar otkriva koliko novca treba imati u štednji: Novac treba da pokrije najmanje tri do šest mjeseci osnovnih troškova

Imati novac sa strane važno je za finansijsku sigurnost, ali pitanje koliko bi građani trebalo da drže u štednji nema isti odgovor za sve. Iznos zavisi od prihoda, životnih troškova, zaduženja i stabilnosti zaposlenja.

Finansijski stručnjaci najčešće savjetuju da se formira fond za nepredviđene situacije, koji bi trebalo da pokrije najmanje tri do šest mjeseci osnovnih troškova. U slučaju nesigurnih prihoda ili većih finansijskih obaveza, preporučuje se i veća rezerva.

U osnovne troškove ubrajaju se stanarina ili rata kredita, režije, hrana, prevoz, zdravstveni izdaci i druge obavezne mjesečne obaveze. Novac namijenjen ovoj rezervi trebalo bi držati na lako dostupnom računu, a ne ulagati ga u rizične finansijske proizvode.

Stručnjaci upozoravaju da štednja ne bi trebalo da bude zasnovana na iznosu koji neko želi da ima, već na realnim mjesečnim potrebama. Građanin koji troši 1.000 eura mjesečno, na primjer, trebalo bi da nastoji da obezbijedi rezervu od najmanje 3.000 do 6.000 eura.

Važno je i da se štednja odvaja redovno, čak i kada je riječ o manjim iznosima. Automatsko izdvajanje dijela plate odmah nakon primanja može pomoći u stvaranju finansijske discipline.

Pored fonda za hitne slučajeve, preporučuje se i odvojena štednja za veće planirane troškove, poput kupovine automobila, renoviranja stana, školovanja ili putovanja. Na taj način se smanjuje potreba za zaduživanjem i korišćenjem skupih kredita.

Bankari ističu da novac na računu treba rasporediti u skladu sa ciljevima i vremenskim periodom. Kratkoročna rezerva treba da bude dostupna, dok se sredstva koja neće biti potrebna duže vrijeme mogu usmjeriti u oblike štednje ili ulaganja koji odgovaraju nivou rizika koji je građanin spreman da prihvati.

Najvažnije je, međutim, da se prije štednje napravi pregled prihoda i rashoda. Tek kada se utvrdi koliko novca mjesečno ostaje nakon podmirivanja obaveza, moguće je odrediti realan iznos za izdvajanje.

Finansijska sigurnost ne gradi se preko noći, ali redovna štednja i rezerva za nepredviđene okolnosti mogu značajno smanjiti pritisak u kriznim situacijama.

POSLOVNI