POBJEDA: Hrvatska u tihoj diplomatskoj izolaciji zbog Crne Gore, ali i dalje može usporiti naš put ka EU

Hrvatska se u završnici pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom našla u svojevrsnoj tihoj diplomatskoj izolaciji, saznaje Pobjeda. Pokušaj Zagreba da rješavanje bilateralnih pitanja postane formalni uslov za zatvaranje poglavlja 23 i 31 nije dobio podršku u institucijama EU, niti među njenim ključnim članicama.

Među članicama se, prema saznanjima Pobjede, Njemačka pokazala kao ključni saveznik Podgorice, dok je važnu ulogu u razgovorima na domaćem terenu imao ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler.

Evropska komisija je 4. novembra ocijenila da bi Crna Gora, koja je privremeno zatvorila 23 poglavlja, mogla zatvoriti i preostala do kraja 2026. godine, uz saglasnost država članica. Indikativna mapa puta predviđa mogućnost potpisivanja pristupnog ugovora u junu 2027. Prema saznanjima Pobjede, zahtjevi Zagreba u tom planu nijesu navedeni kao uslov za zatvaranje poglavlja.

• Hrvatska nema podršku unutar EU da bilateralnim pitanjima usporava ili opstruira evropski put Crne Gore – rekao je Pobjedin izvor iz vrha evropske diplomatije.

Drugi izvor Pobjede je saopštio da se sa Hrvatskom iza zatvorenih vrata intenzivno pregovara i da je premijer Andrej Plenković dobio ozbiljno upozorenje da ne koči evropski put Crne Gore.

Merc razgovarao sa Plenkovićem
Njemački kancelar Fridrih Merc je 22. oktobra, poslije samita Berlinskog procesa u Crnoj Gori, ocijenio da je zemlja na dobrom putu da uskoro postane članica EU. Rekao je da se o otvorenim pitanjima između Podgorice i Zagreba razgovaralo na samitu EU u Briselu i da je o njima neposredno razgovarao sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

Merc je tada razgovore dvije vlade opisao kao intenzivne i konstruktivne. Ukazao je na konkretne odluke koje je Podgorica već donijela i izrazio uvjerenje da se preostale hrvatske rezerve mogu prevazići. Prema njegovoj ocjeni, otvorena pitanja nijesu takve težine da bi trebalo da spriječe članstvo Crne Gore u Uniji.

Plenković je 3. novembra na konferenciji o proširenju u organizaciji Euronewsa rekao da Crna Gora može zatvoriti poglavlja do kraja godine ako postoji politička volja da se riješe pitanja koja Zagreb vezuje za Poglavlje 23, o pravosuđu i temeljnim pravima, i Poglavlje 31, o vanjskoj, bezbjednosnoj i odbrambenoj politici. Hrvatski premijer ocijenio je tada da je Zagreb dosad postupao konstruktivno i pozvao ostale članice da pomognu Podgorici u rješavanju otvorenih pitanja.

Prema njegovim riječima, riješena su dva od osam zahtjeva, nakon odluka Vlade Crne Gore o preimenovanju bazena u Kotoru i spomen-ploči u Morinju. Od šest preostalih, četiri su, kako je naveo, u nadležnosti izvršne vlasti, dok su dva složenija jer se tiču pravosuđa ili podataka o nestalima. Među otvorenim pitanjima su i obeštećenje bivših logoraša iz Morinja, imovinsko-pravni zahtjevi, granica i školski brod „Jadran“.

Komisija procjenjuje ispunjenost mjerila, a za privremeno zatvaranje poglavlja potrebna je saglasnost svih država članica. Zagreb zato može uskratiti saglasnost za Poglavlje 31 i ako njegovi zahtjevi nijesu dio formalnih mjerila. Ako bi poglavlje ostalo otvoreno poslije decembra, pregovori bi se nastavili izvan roka iz mape puta, a junski termin za potpisivanje ugovora postao bi neizvjesniji.

Za ostvarenje tog plana važan je i posao koji su u Podgorici obavili Vlada, pregovarački tim, administracija i Skupština. Premijer Milojko Spajić i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević vodili su politički dio procesa, dok su institucije pripremale i usvajale propise potrebne za ispunjavanje mjerila.

Spajić je juče u Briselu, gdje je Crna Gora zatvorila još dva poglavlja, poručio da će ,,prevrnuti svaki kamen“ kako bi postigao dogovor sa Hrvatskom, dok komesarka za proširenje Marta Kos ohrabruje dvije strane da do rješenja dođu do kraja godine. Rok iz mape puta tako je i rok za razgovore Podgorice i Zagreba ako žele da Poglavlje 31 bude zatvoreno u decembru.

Čak i ako Hrvatska podrži zatvaranje poglavlja i pristupni ugovor bude potpisan u junu 2027, slijedi ratifikacija. Član 49 Ugovora o Evropskoj uniji predviđa da pristupni ugovor ratifikuju sve ugovorne države u skladu sa svojim ustavnim postupcima. Zagreb bi, dakle, mogao dati saglasnost za završetak pregovora, a odluku o ratifikaciji odložiti.

Prvo pitanje za Podgoricu jeste hoće li Zagreb do kraja decembra dati saglasnost za zatvaranje Poglavlja 31. Drugo je koliko će otvorenih pitanja eventualni dogovor riješiti prije potpisivanja ugovora. Ono što ostane neriješeno može se vratiti na dnevni red tokom ratifikacije.

POBJEDA