Glavni grad bi do kraja 2028. godine trebalo da izgradi 220 stanova u okviru projekta “Gradski stan”, idejno rješenje za stambeni kompleks biće završeno i odabrano u decembru, a potom je planiran konkurs za glavni projekat, reviziju i izbor izvođača.
Iz Glavnog grada “Vijestima” je zvanično saopšteno i da bi gradnja mogla početi krajem sljedeće godine, a kompleks biti završen do kraja 2028.
Cijena metra kvadratnog u planiranom stambenom kompleksu na Starom aerodromu trebalo bi da bude poznata nakon odabira izvođača radova.
Glavni grad je 18. septembra raspisao javni međunarodni konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje. Gradnja “socijalnih stanova”, planirana je na tri urbanističke parcele ukupne površine od oko 18.600 metara kvadratnih, u zahvatu DUP-a “Konik – Stari Aerodrom – faza III”.
Gradonačelnik Saša Mujović donio je Odluku o raspisivanju konkursa za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje 12. septembra ove godine. Prethodno je Skupština glavnog grada, u martu prošle godine, donijela Odluku o određivanju lokacije za izgradnju stambeno-poslovnog objekta za realizaciju projekta “Gradski stan”.
Predviđeno je da urbanističko rješenje mora ponuditi jasan koncept organizacije kompleksa, uz racionalnu upotrebu prostora, jasnu parcelaciju i organizaciju objekata, kao i funkcionalnu saobraćajnu i pješačku mrežu.
Još rano za cijene
Prema podacima iz međunarodnog konkursa, planirana je gradnja 220 stanova.
Osnovni cilj konkursa je, kako je pojašnjeno, dobijanje najboljeg idejnog rješenje koje će omogućiti izgradnju kvalitetnih i dostupnih stanova za građane, posebno za mlade, porodice sa djecom, starije osobe i druge grupe koje se teže stambeno zbrinjavaju.
Projekat “Gradski stan” pokrenut je kao odgovor na sve veće potrebe za dostupnim stanovanjem u Podgorici, gdje je više od četvrtine domaćinstava u nesigurnim stambenim uslovima, a cijene kvadrata višestruko premašuju mogućnosti prosječnog domaćinstva.
“Idejno rješenje bi po javnom pozivu trebalo da bude završeno i odabrano u decembru ove godine. Nakon izbora idejnog rješenja, potrebno je raspisati konkurs za glavni projekat, pa reviziju glavnog projekta i nakon toga ide konkurs za izbor za izvođača. Nadamo se da će, uz poštovanje zakonskog okvira, ovo biti završeno do kraja sljedeće godine. Ako procedure koje zakon nalaže budu ispoštovane u zakonskim okvirima i razumnim rokovima, krajem 2026. može početi gradnja ovog objekta. Završetak bi, po onome što su tržišni uslovi, bio dvije godine nakon početka gradnje”, rečeno je “Vijestima” iz Glavnog grada.
Navode i da je cilj projekta da se određene ranjive kategorije stanovništva, a koje nijesu u sistemu socijalno zaštite, dodatno podrže.
Na pitanje “Vijesti” koliko će okvirno iznositi cijena kvadrata i da li će biti stanova za tržište, iz Glavnog grada je odgovoreno da će cijena biti “definisana nakon izbora izvođača”.
“Tada ćemo znati koja je najniža cijena izgradnje, pa ćemo moći javnosti predstaviti definitivnu cijenu. Ono sa čime trenutno raspolažemo su tržišni podaci, koji kažu da je za izgradnju kvadrata potrebno oko 1.000 eura. Nadamo se da će tržište u ovom smislu mirovati u narednom periodu, kako bi građani mogli da stanove kupe po cijenama koje su prihvatljive limitiranim budžetima”.
Novac za ovaj projekat, kao su pojasnili, još nije obezbijeđen, jer još nemaju projekat po kojem bi mogli izvesti jasnu računicu:
“Za ovu godinu je obezbijeđen novac za idejno rešenje a sljedeće godine biće opredijeljen za izradu glavnog projekta i eventualni početak izgradnje”.
Ugroženi mladi, višečlane porodice, samohrani roditelji…
Konkursom se traže rješenja koja će omogućiti raznovrsnu tipologiju stanova, efikasno i fleksibilno korišćenje prostora, energetsku efikasnost i održivost, ali i prijatno i funkcionalno okruženje za stanare. Poseban akcenat je stavljen na kvalitet zajedničkih i zelenih površina, kao i na racionalnost izgradnje u okviru planiranog budžeta.
U dokumentaciji koja je sastavni dio međunarodnog konkursa se navodi da se Podgorica, kao najveći urbani centar u Crnoj Gori, suočava sa izraženim izazovima u domenu stanovanja: značajan broj domaćinstava nema trajno riješeno stambeno pitanje, visoke cijene novogradnje čine pristup stanovima ograničenim za veliki dio populacije, dok su posebno ugroženi mladi, samohrani roditelji i višečlane porodice.
“Pokretanjem ovog projekta, Glavni grad želi da aktivno doprinese rješavanju problema stanovanja kroz izgradnju socijalnih i pristupačnih stanova, unapređenje kvaliteta života građana i podsticanje društvene kohezije. Projektni zadatak definiše okvir za pripremu, planiranje i realizaciju programa koji će omogućiti adekvatno i priuštivo stanovanje za ugrožene kategorije stanovništva, ali i sve ostale, u skladu sa principima održivog urbanog razvoja”, navodi se u dokumentaciji.
U dokumentaciji piše da prostor ima dobru saobraćajnu povezanost, što je, kako ističu, veoma važno zbog intenzivnog prometa ljudi i dobara.
“Veza predmetne lokacije gradskim saobraćajem sa Podgoricom laka je i brza. S druge strane, postignuta je dovoljna blizina objekata sporta i rekreacije u odnosu na naselja, čime je postignuta bolja prostorna povezanost kako bi se ti resursi iskoristili u najboljoj mogućoj mjeri”.
U dokumentaciji piše i da je dijelu planske cjeline potrebno locirati ugostiteljske objekte, različite oblike trgovačkih i uslužnih centara, hotela, kao i njima komplementarnih sadžaja.
“Takođe je planirano lociranje objekata obrazovanja, kulture, školstva, zdravstva i drugo. Veći dio planskog prostora opredijeljen je za zaštitno zelenilo, parkovske površine, kao i objekte sporta i rekereacije. U okviru ove cjeline predviđen je objekat Glavnog stadiona FSCG, postojećih pomoćnih stadiona, kao i njihova nadopuna”.
Skoro devez godišnjih plata za stan od 50m2
Konstatuje se da je u kontekstu pristupačnosti stanovanju, situacija dodatno otežana rastom cijena nekretnina. Navode da je, prema podacima za drugi kvartal 2025. godine, prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Podgorici iznosila 2.108 eura.
“Sa druge strane, prosječna neto zarada u Crnoj Gori u julu 2025. godine iznosila je 1.014 eura. Ovakav odnos znači da je za kupovinu stana od 50 metara kvadratnih potrebno 8,6 prosječnih godišnjih zarada, što većini građana, a naročito mladima i porodicama sa djecom, stanovanje na tržištu čini finansijski nedostižnim”.
Navode i da, istovremeno, građevinska aktivnost ne prati realnu potražnju – “u prvom kvartalu 2025. godine u cijeloj Crnoj Gori izdato je građevinskih dozvola za svega 117 stanova, ukupne površine 7.183 metara kvadratnih”.
“Ovo ukazuje na očekivan dalji rast cijena kroz smanjenu ponudu. Djelimičan uzrok rasta cijena leži i u prilivu stranog kapitala, naročito u vidu kupovine stanova od strane nerezidenata, ulaska stranih investitora na tržište nekretnina, te programa ekonomskog državljanstva i digitalnih nomada. Ubrzani porast potražnje koja dolazi sa tržišta solventnijih zemalja stvara pritisak na cijene, posebno u urbanim centrima, kao što je Podgorica, čime se dodatno udaljava mogućnost za rješenje stambenog pitanja od realnih prihoda lokalnog stanovništva”, navodi se u dokumentaciji.
Ukazuju da podaci o riziku od siromaštva dodatno ističu potrebu za snažnijim angažmanom javnog sektora u oblasti stanovanja, te da se, prema anketi EU-SILC za 2024. godinu, 20 odsto stanovništva nalazi ispod praga rizika od siromaštva.
“U ovom kontekstu posebno su ugrožene porodice sa djecom, gdje je stopa rizika za samohrane roditelje 34 odsto, a za porodice sa troje i više djece 29,1 odsto. Kada se rizik od siromaštva posmatra prema starosnoj strukturi, najugroženiji su djeca ispod 18 godina i mladi od 18 do 24 godine. Ovi podaci potvrđuju da upravo one kategorije stanovništva koje su najpotrebnije za demografsku i ekonomsku održivost grada, trpe najveći pritisak porasta troškova stanovanja”.
Bulevar Veljka Vlahovića otvara puteve
U dokumentaciji za idejno rješenje se navodi da saobraćajna infrastruktura u užem obuhvatu još nije u potpunosti izgrađena, ali da je nedavno otvoreni Bulevar Veljka Vlahovića, kao glavna saobraćajnica tog dijela grada, značajno unaprijedio dostupnost i omogućio dalje infrastrukturno opremanje prostora i njegovu povezanost sa ostalim djelovima grada.
“Sama lokacija je neizgrađena, kao i neposredno okruženje sa izuzetkom objekta Doma za stare. Važeća planska dokumentacija predviđa intenzivan urbani razvoj kroz izgradnju stambenih blokova, objekata školstva, administracije, trgovine i sporta, ali i parka na značajnoj površini”, piše u dokumentaciji.
Više od četvrtine domaćinstava bez stana
U dokumentaciji se navodi da je stanovanje u Podgorici postalo jedno od ključnih socio-ekonomskih pitanja, usljed sve izraženijeg raskoraka između potreba stanovništva i realnih mogućnosti na tržištu nekretnina.
“Grad sa gotovo 180 hiljada stanovnika, prema popisu iz 2023. godine, čini više od četvrtine ukupnog stanovništva Crne Gore. Posebno je značajno to što gotovo polovina populacije čine osobe mlađe od 35 godina, što ovu starosnu grupu čini strateškom kada je u pitanju oblikovanje javnih politika stanovanja. U Podgorici živi oko 63.900 domaćinstava, sa prosjekom od 2,8 članova. Dominantnu strukturu čine porodice sa 3 do 5 članova, dok su jednočlana i dvočlana domaćinstva prisutna sa po 24 odsto, a domaćinstva sa šest i više članova tek sa 4 odsto”.
Upozoravaju da je zabrinjavajuće što više od četvrtine domaćinstava, tačnije 27,5 odsto (17.542), nema riješeno stambeno pitanje.
“To uključuje podstanare i lica koja žive kod rodbine ili prijatelja. Ova brojka upućuje na značajno prisustvo stambene nesigurnosti i rastuće stambene potrebe”, navodi se u dokumentaciji.
Uporedno posmatrano, prema popisu iz 2011. godine, u Podgorici je u nesigurnom stanovanju živjelo 11.663 domaćinstava (20,5 odsto od ukupnog broja), dok ih je 2023. bilo 17.542, što predstavlja porast od 50,4 odsto u apsolutnom broju, te rast udjela sa 20,5 na 27,5 odsto.
“Istovremeno, broj domaćinstava u vlasničkom ili suvlasničkom statusu gotovo da se nije promijenio, sa 41.919 u 2011. godini (73,7 odsto od ukupnog broja domaćinstava) na 44.088 u 2023. godini (69 odsto). To znači da je veći dio neto porasta od 7.045 novih domaćinstava u protekloj deceniji praktično u cjelosti došao iz kategorija nesigurnog stanovanja. Posebno je značajan porast broja domaćinstava koja žive kod rodbine, i to sa 4.613 u 2011. godini, na 8.575 u 2023, što ukazuje na otežano osamostaljivanje mladih i nedostatak pristupačnih opcija za prvo stanovanje”, piše u dokumentaciji.
Glavni grad, kao najveći urbani centar u Crnoj Gori, suočava sa izraženim izazovima u domenu stanovanja: značajan broj domaćinstava nema trajno riješeno stambeno pitanje, visoke cijene novogradnje čine pristup stanovima ograničenim za veliki dio populacije, dok su posebno ugroženi mladi, samohrani roditelji i višečlane porodice…
Izvor: Vijesti