Ni četvrti dan potrage za odbjeglim Milošem Medenicom, sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, njegovo bjekstvo ne prestaje da intrigira crnogorsku javnost.
Ko je u institucionalnom lancu kriv za bjekstvo lica koje je označeno kao šef kriminalne grupe, nakon što mu je izrečena prvostepena presuda od deset godina i dva mjeseca zatvora i pošto mu je određen pritvor, po svemu sudeći, neće biti poznato u skorije vrijeme. Nažalost, već je postalo ustaljena praksa da u Crnoj Gori izostaje odgovornost nadležnih za bezbjednosne propuste i skandale, a o ostavkama da i ne govorimo. Zasad imamo obećanje direktora policije Lazara Šćepanovića da ostavku neće podnijeti, krivce još nemamo, a bjegunca traži Interpol.
Imamo i prebacivanje odgovornosti i krivice, a sve to je plodno tle za različite spekulacije. Najglasnije se spekuliše o tome da je bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica postigla „dil“ s određenim krugovima bliskim bivšoj vlasti i s njom povezanim tajkunima da, u zamjenu za njeno ćutanje i lojalnost, obezbijede zaštitu i „sigurnu luku“ njenom sinu. U prilog toj tezi, podsjeća se na njenu svojevrsnu prijetnju, kada je svojevremeno pred TV kamerama izjavila da svašta zna, budući da su mjere tajnog nadzora bile kod nje, i da to što zna može i da ispriča kada procijeni da je pravo vrijeme za to. No, stvari su se promijenile kada je SDT u završnoj riječi zatražilo po 20 godina zatvora za nju i njenog sina. Medenica je tada rekla da, ni uprkos toj zaprijećenoj kazni, „neće Vesna progovoriti“, već će ići uzdignutog čela. Po mišljenju mnogih, scenario koji je uslijedio nakon izricanja prvostepene presude očekivani je epilog dogovora s onima kojima se Medenica obratila kada je govorila o mjerama tajnog nadzora.
Nesagledive posledice u pregovorima sa EU
Prema riječima našeg sagovornika, slučaj Medenica predstavlja test sposobnosti države da se suoči sa sopstvenim nasljeđem i raskine sa praksama koje su godinama urušavale vladavinu prava.
– Bez potpune transparentnosti, jasnog utvrđivanja odgovornosti i stvarnog institucionalnog diskontinuiteta, ovakvi slučajevi neće biti prekretnica, već potvrda da sistem još uvijek funkcioniše po pravilima neformalne moći, a ne po principima pravne države, dok će posledice u pregovorima sa EU biti nesagledive – upozorio je Pekić.
Doktor nauka bezbjednosti Ivan Pekić ističe da se spekulacije o mogućem političko-bezbjednosnom dogovoru Vesne Medenice i struktura bliskih bivšem režimu ne mogu tretirati kao utvrđena činjenica, ali se ne mogu ni ignorisati kao puka teorija zavjere.
– U tranzicionim društvima, naročito onima sa dugom tradicijom isprepletenosti politike, pravosuđa i bezbjednosnog sektora, ovakvi scenariji predstavljaju poznat obrazac djelovanja neformalnih centara moći. Bezbjednosna teorija takve aranžmane prepoznaje kao paktove nekažnjivosti, u kojima se zaštita ili tolerancija kupuju ćutanjem i lojalnošću. Dugogodišnji nosioci ključnih pravosudnih funkcija često raspolažu informacijama koje imaju visok kompromitujući potencijal za čitav sistem.
Utvrditi individualnu, ali i komandnu odgovornost
Pekić ističe da se odgovornost u slučaju bjekstva Miloša Medenice ne može svesti na jednog policijskog službenika ili jedan organizacioni segment.
– Riječ je o difuznoj, ali hijerarhijski povezanoj odgovornosti u kojoj se prepliću policijski sektor i sudstvo. Ukoliko su postojala saznanja o mogućem bjekstvu, a nijesu pretvorena u konkretne operativne mjere, to predstavlja ozbiljno zatajenje službene dužnosti državnih organa. Ukoliko takva saznanja nijesu postojala, onda je riječ o zabrinjavajućoj nekompetentnosti sistema, koji nije u stanju da prepozna očigledne bezbjednosne rizike. U oba slučaja, neophodno je utvrditi individualnu, ali i komandnu odgovornost, jer odsustvo reakcije u kritičnom trenutku predstavlja jedan od najozbiljnijih oblika institucionalnog neuspjeha – kazao je Pekić.
Takav informacioni kapital, naročito u periodima političkih promjena, postaje sredstvo pregovaranja i samoočuvanja. U tom smislu, i sama percepcija da je neko u poziciji da trguje sopstvenim saznanjima o aferama predstavlja ozbiljan bezbjednosni problem, bez obzira na to da li je konkretan dogovor ikada formalno postojao – kazao je Pekić za „Dan“.
Prema njegovim riječima, najveća šteta ovakvih spekulacija ne leži u njihovoj medijskoj atraktivnosti, već u razornom uticaju na povjerenje građana u institucije sistema.
SDT traži pritvor za bivšu šeficu sudstva
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zatražilo je određivanje pritvora nekadašnjoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici, nakon što je u srijedu presudom Višeg suda osuđena na deset godina zatvora zbog protivpravnog uticaja, potvrđeno je portalu RTCG iz SDT-a. Sud je nakon izricanja prvostepene presude odlučio da Medenici, do pravosnažnosti presude, bude oduzet pasoš i da joj se zabrani da napusti teritoriju Kolašina. SDT je uložilo žalbu na tu odluku.
– Kada pravosuđe i bezbjednosni sektor ne pokažu jasnu, efikasnu i uvjerljivu reakciju, prostor za sumnju se širi, a percepcija selektivne pravde postaje dominantna. Time se održavaju paralelni centri moći i produžava život neformalnih struktura koje su, formalno, trebale biti demontirane – naglašava Pekić.
DAN
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.