Pajković: Kada su mjere zakonite, opravdane i zasnovane na bezbjednosnim procjenama, onda nema diskriminacije

Nove mjere koje je država uvela imaju jasno pravno utemeljenje i ne predstavljaju pokušaj ograničavanja prava bilo koje društvene grupe, poručila je Mirjana Pajković, generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava. Ukazuje da se svaka društvena pojava, kao i svaka kasnija odluka državnih organa, može tumačiti iz ugla zaštite ljudskih prava i sloboda – ali da je važno da se to radi razumijevanjem šireg konteksta.

„Svaka pojava u društvu i svaka odluka kasnije državnih organa može se tumačiti iz ugla poštovanja i zaštite ljudskih prava i sloboda i antidiskriminacionih politika, bez obzira na to da li je nešto direktno u nadležnosti jednog resora. Vrlo je važno da samu pojavu diskriminacije tumačimo na jedan zdrav i logičan način“, kazala je Pajković za Gradsku.

Ona podsjeća da bi, ukoliko bi se svaka odluka posmatrala isključivo kroz prizmu ljudskih prava, „većina njih na neki način bila diskriminatorna“.

„Prosto, razumjećete da većina odluka u sebi sadrži neku vrstu ograničenja. Međutim, kada su te odluke date sa zakonitim ciljem i opravdane, one se ne smatraju diskriminacijom“, istakla je ona.

Govoreći o aktuelnim slučajevima ksenofobije, govora mržnje i drugih oblika negativnog ponašanja, Pajković naglašava da je važno razlikovati motiv i povod.

„Velika je razlika između motiva i povoda. Motiv je neki naš unutrašnji osjećaj koji nas izaziva na negativno ponašanje, a zbog kojeg, uslovno rečeno, nije kriva druga osoba. To je neko naše lično ubjeđenje prema nečijoj boji kože, polnoj, rasnoj, vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti. Povod je nešto sasvim drugo – neka izdvojena situacija koja nas, uslovno rečeno, isprovocira i dovede do negativne reakcije“, objasnila je ona.

Dodaje da je u praksi ponekad izazovno usaglasiti pristupe različitih institucija.

„Vjerujte mi, mi koji se bavimo zaštitom ljudskih prava i sloboda i drugi resor koji se bavi bezbjednošću – ponekad je vrlo izazovno naći zajednički jezik. Saradnja je na dobrom nivou, ali jeste izazovna, jer oni su puni ograničenja, a mi smo puni sloboda”, poručila je Pajković.

Podsjećamo, nakon incidenta u podgoričkom naselju Zabjelo i islamofobnih dešavanja koja su uslijedila — dio kojih je dokumentovan i na društvenim mrežama — skoro 9.000 turskih državljana napustilo je Crnu Goru, prema podacima Uprave policije.

Ipak, država ostaje spremna da pruži svu podršku onima koji su ostali u zemlji, poručuju iz resornog ministarstva.

„Nama su se i u ranijem periodu obraćali stranci. Konkretno u ovoj situaciji ne, ali naše ministarstvo jeste poslalo jednu podržavajuću poruku prema državljanima Turske“, navela je Pajković.

Kako zaključuje, ključni cilj institucija ostaje isti: očuvanje bezbjednosti svih građana i sprječavanje daljih tenzija, uz puno poštovanje zakonitosti i ustavnih principa…