ECB snižava kamatnu stopu na 2 posto, smanjujući troškove kredita, ali i prinose na štednju, dok banke bilježe profite, a tržište suočava s novim pravilima.
Od srijede, 11. juna kamatna stopa na prekonoćni depozit pada na 2 odsto, nakon što je, ohrabrena slabljenjem inflacije, Evropska centralna banka još jednom smanjila kamatne stope za 25 baznih poena. To je dva procentna poena ispod rekorda koji je dostignut u jesen 2023. godine i predstavlja povratak kamatnih stopa na nivo na kojem su bile krajem 2022. godine. Depozitna kamata izuzetno je važna za banke jer je to iznos kamata koji im Centralna banka isplaćuje za viškove sredstava položene na račun centralne banke. Prošle godine je Centralna banka Hrvatske tako bankama isplatila oko 532 miliona eura „ležarine“, a i ove godine bi banke s te osnove mogle ostvariti prihod od pola milijarde eura, što je i jedan od razloga zašto su banke posljednje dvije godine ostvarile izuzetno visoku dobit.
Analitičari Privredne banke Zagreb (PBZ) procjenjuju da će se nova kamatna stopa sigurno zadržati do septembra, nakon čega bi eventualno moglo uslijediti novo smanjenje. Potezi banke iz Frankfurta dovode do pada kamata na štednju građana i preduzeća na gotovo simbolične iznose, ali bi istovremeno trebalo da dovedu i do pada kamata na kredite. U Hrvatskoj je prethodna tri mjeseca bilo posebno burno na tržištu stambenih kredita jer su banke pojačano odobravale kredite uoči stupanja na snagu novih ograničenja, koja će od 1. jula pooštriti uslove kreditiranja. Rata stambenih kredita ne bi smjela da prelazi 45 odsto prihoda dužnika, niti se krediti smiju odobravati na period duži od 30 godina.
Centralna banka Hrvatske još treba da objavi podatke o kreditnoj aktivnosti u prethodnim mjesecima, ali potražnja za stanovima je bila velika, kao i rast traženih cijena. Prošle godine je mjesečna rata kod trećine stambenih kredita prelazila 45 odsto prihoda dužnika. Tu je i još jedan, ne manje važan detalj s kojim će se suočiti dužnici. U vrijeme kada su kamate rasle, uzimanje kredita sa fiksnom kamatnom stopom bilo je povoljno za dužnike. Sada se, međutim, događa obrnut proces, što može izazvati nezadovoljstvo i prigovore. Zaduživanje na duži rok uvijek nosi određeni stepen neizvjesnosti jer niko ne može predvidjeti tržišna kretanja. Inače, kada je riječ o zaštiti od kamata, banke najčešće nude zaštitnu klauzulu na pet ili deset godina, nakon čega slijedi novi krug pregovora s dužnicima.
Refinansiranje kredita postaje trend
Vedran Šošić, glavni ekonomista Hrvatske narodne banke, ističe da centralna banka načelno nastoji da izbjegava davanje savjeta potrošačima o tome kada, koliko i pod kojim uslovima da se zadužuju. – Pružamo potrošačima relevantne informacije, imamo uporedne liste s kamatnim stopama, uvijek i novinarima damo sva pojašnjenja o kretanjima na tržištu. Uz to, podstakli smo banke da uključe i fiksne kamate u svoju ponudu i da olakšaju refinansiranje postojećih kredita. Međutim, sigurno nećemo nikome poručiti da refinansira ili da ne refinansira kredit, niti pod kojim uslovima da to učini. Svaki dužnik ima svoju specifičnu situaciju. Zato svako mora donijeti odluku u skladu sa sopstvenim okolnostima i spremnošću da preuzme rizik – kazao je Šošić.
HNB prati promjene u teretu otplate ili kamatnom riziku koje su povezane s izmjenama uslova kredita ili njihovim refinansiranjem u drugim bankama. – U ovom trenutku možemo reći da smo primijetili značajan porast iznosa ponovnih sporazuma kod postojećih stambenih kredita, posebno u martu i aprilu. Prilično je vjerovatno da je taj porast povezan sa smanjenjem kamatnih stopa, ali za sada još nemamo podatke o tome kakvi su bili uslovi prije reugovaranja, kao ni da li su se više koristili aneksi ugovora u istoj banci ili refinansiranje u drugoj banci – istakao je Šošić. U prosjeku je tokom 2024. bilo oko 38 miliona eura ponovnih sporazuma kod stambenih kredita, dok je ta cifra u 2025. znatno viša – posebno u martu (144 miliona eura) i u aprilu (nešto ispod 226 miliona eura).
Poslovni.hr
