Uoči parlamentarne rasprave o amandmanima na Zakon o strancima, u javnosti se oglasila Natalia Podlesnaia, preduzetnica i majka troje djece koja već godinama živi u Crnoj Gori. U otvorenom pismu koje je uputila medijima, ona upozorava da će predložene izmjene zakona ozbiljno pogoditi hiljade stranih mikro-preduzetnika koji legalno posluju u zemlji, plaćaju poreze i aktivno doprinose lokalnim zajednicama.
Podlesnaia ističe da se iza brojki kriju stvarne porodice i ljudi koji su Crnu Goru izabrali kao svoj dom upravo zbog vrijednosti poput slobode, mira i poštovanja ljudskog dostojanstva.
Porodična priča kao slika šireg problema
Natalia Podlesnaia živi u Podgorici sa troje djece koja su u potpunosti uključena u crnogorski obrazovni sistem. Najstariji sin je student druge godine Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore, srednji pohađa treću godinu Elektrotehničke škole sa prosjekom 4.2, dok najmlađa kćerka, učenica OŠ „Vuk Karadžić“, ostvaruje prosjek 4.5 i, kako kaže, „donosi u razred atmosferu radoznalosti, znanja i međusobne pomoći“.
„Nisu važni samo uspjesi, već to što su oni odgojeni, dobronamjerni i dobri prijatelji – kvalitete koje Crna Gora visoko cijeni“, navodi Podlesnaia.
Kao vlasnica malog centra za dopunsko obrazovanje, organizuje edukativne programe, olimpijade, kvizove i festivale na crnogorskom, ruskom i engleskom jeziku, radeći, kako ističe, na povezivanju kultura i obogaćivanju lokalne obrazovne sredine. Njena firma, poput većine mikro-biznisa, funkcioniše kroz autsorsing domaćim kompanijama – računovodstvenim, transportnim, hotelskim i drugim.
“Crna Gora je dobila vrijedan ljudski kapital – nemojte ga odbaciti”
U pismu se podsjeća da je Crna Gora u posljednjih nekoliko godina privukla talas obrazovanih, kreativnih i ekonomski aktivnih ljudi, među kojima su muzičari, inženjeri, IT stručnjaci, preduzetnici, nastavnici i brojni profesionalci koji se integrišu u lokalne zajednice.
Podlesnaia navodi primjere koji potvrđuju njihov doprinos: novo odjeljenje na ruskom jeziku u Muzičkoj školi u Podgorici, komorni orkestar u Herceg Novom, ruski muzičari u Crnogorskom simfonijskom orkestru, dobrovoljci u akcijama gašenja požara i čišćenja javnih površina, te aktivna donorska zajednica.
Zašto je sporni amandman problem?
Predložene izmjene Zakona o strancima predviđaju da strani preduzetnici moraju imati zaposlenog radnika, što u praksi znači trošak od oko 2.000 eura mjesečno, uključujući minimalnu platu, poreze i doprinose.
Podlesnaia upozorava da je takav zahtjev nerealan za mikro-biznise, te navodi četiri ključna problema:
- Ignoriše realnu ekonomsku aktivnost – broj zaposlenih nije mjerilo stvarnog poslovanja, dok porezi, promet i ugovori jesu.
- Kažnjava male i kreativne biznise – mnoge djelatnosti, poput obrazovanja, IT-a i kreativnih usluga, funkcionišu upravo zahvaljujući autsorsingu i malim timovima.
- Predstavlja finansijski teret koji mnogi ne mogu izdržati – „Za moj biznis to je smrtna presuda. To je cijeli mjesečni budžet moje porodice.“
- Šteti crnogorskoj ekonomiji – odlazak stranih preduzetnika znači pad potražnje za uslugama lokalnih dobavljača.
„Ako mi odemo, Crna Gora neće izgubiti samo nas. Izgubiće intelektualni, kulturni i ekonomski kapital koji smo godinama gradili zajedno sa vama“, navodi Podlesnaia.
Apel poslanicima i građanima
U zaključku, Podlesnaia poručuje da razumije potrebu za regulisanjem migracija, ali tvrdi da rješenje ne smije biti „sjekira koja odsijeca najvrijednije“.
„Ne tražimo posebna prava. Tražimo razumijevanje specifičnosti malog biznisa i uvažavanje činjenice da dajemo stvaran doprinos društvu i ekonomiji. Ako smatrate da je naš apel opravdan, podijelite ga i učinite da dopre do onih koji odlučuju,“ poručuje ona.
Porodica Podlesnaia, kao i mnogi drugi strani preduzetnici, nada se da će parlament pronaći uravnoteženo rješenje koje neće ugroziti one koji su Crnu Goru odabrali za svoj dom i u nju unijeli rad, znanje i kulturu.
Izvor: BiznisCG