Odgovori ministara: Uvode nove penzijske stubove, cijene limitirane, kadriranja u energetskom sektoru…

Na Milovićevo pitanje o broju zaposlenih, Vuković je kazao da je u državnoj upravi zaposleno 223.744 lica, dok je u odnosu na 2018. godinu broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao za 1.027, pa ih je na kraju prošle godine bilo 12.359. Vuković je kazao da u lokalnim samoupravama radi 15.869 lica, od čega 5.478 u opštinama, dvije hiljade u javnim ustanovama i 8.391 u lokalnim preduzećima, dodajući da nemaju trenutni presjek stanja o broju zaposlenih, jer čekaju zvanične podatke.

Milović je ocijenio da su podaci alarmantni i da je Budva rekorder sa 1.676 zaposlenih, od čega u opštini 495, u javnim ustanovama 331 i u lokalnim preduzećima 850.

– To ne bi bio problem da imamo kvalitetno upravljanje dobra servis građanima, preduzećima i turistima. U četiri javne ustanove u Budvi – Muzeji i galerije, Grad teatar, Biblioteka i Dnevni centar zaposlen je 331 čovjek, dok je u osam javnih ustanova u Podgorici zaposleno njih 284, u gradu koji ima 180 hiljada stanovnika. To znači da je u četiri javne ustanove u Budvi zaposleno isto koliko u Baru, Bijelom Polju i Nikšiću zajedno. Ovo su poražavajući podaci – kazao je Milović, koji tvrdi da takav način zapošljavanja može urušiti funkcionisanje ove opštine, dodajući da ovi zaposleni i 500 ugovoraca Budvu koštaju deset miliona eura godišnje.

Kada je riječ o stimulisanju stranih direktnih investicija Vuković je, odgovarajući Miloviću, kazao da su i domaći i strani investitori prepoznali aktivnosti Vlade koja je obezbijedila značajne grantove i povoljne zajmove za razvoj infrastrukture.

– Poboljšan je međunarodni ugled, povraćena politička stabilnost, što su pored ekonomskih pokazatelja, ključni elementi koji opredjeljuju namjeru svakog ozbiljnog investitora da uloži u neku državu – kazao je Vuković dodajući i da je kreditni rejting povećan.

Kazao je da su u četvrtom kvartalu prošle godine porasle investicije u BDP-u za šest odsto u odnosu na godinu prije, dodajući da imaju najave projekata prije svega u obnovljive izvore energije. Najavio je da će Fiskalnom strategijom predvidjeti smanjenje poreskog opterećenja za poslodavce, što će unaprijediti konkurentnost.

Povraćaj PDV-a
Problem višegodišnjeg čekanja na povrat PDV-a, na koji je ukazao Adrijan Vuksanović (HGI), Vuković pravda kašnjenjem iz perioda pandemije, kad poreski inspektori nijesu mogli duže vremena da rade, a osim toga bio je veliki broj zahtjeva za koje su bili potrebni inspekcijski nadzori. Ukazao je da zbog čestih promjena u Poreskoj upravi nijesu popunjena sva mjesta za poreske inspektore, te da je upražnjeno 50 pozicija. Naveo je da je donijet pravilnik na osnovu kojeg će se analiza i inspekcijski nadzor sprovoditi samo u slučajevima kada se utvrdi da postoji rizik.

Mirsad Nurković (BS) je tražio objašnjenje o raspodjeli novca za izgradnju lokalne infrastrukture. Vuković je kazao da je budžetom za ovu godinu predviđeno 20 miliona eura za izradu projektne dokumentacije i izvođenje radova, za razliku od prošlogodišnjih 12,9 miliona. Raspodjela sredstava se sprovodi na osnovu zahtjeva i prioriteta opština, uz ocjenu spremnosti i mogućnosti realizacije projekata u tekućoj godini.

Slađana Kaluđerović (SNP) je tražila objašnjenje šta Ministarstvo finansija radi da spriječi monopolsko djelovanje na tržištu, ukazujući da Elektroprivredu uslovljavaju domaći osiguravači. Vuković je odgovorio da bi radna grupa predstavnika MF, agencija za zaštitu konkurencije i za nadzor osiguranja, kao i osiguravajućih kuća, do polovine juna trebalo da utvrdi da li je pri osiguranju imovine i odgovornosti EPCG narušena konkurencija.

Kadriranje u elektroenergetskom sistemu
Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović je Milošu Konataru (Ura) potvrdio da je učestvovao u izboru borda EPCG i ćerki kompanija u okviru zakona i etičkih kodeksa, ističući da su do njegovog dolaska bili 100 posto partijski.

– Od sedam članova troje su bili članovi ili simpatizeri Ure, zatekao sam v.d. izvršnog direktora takođe iz Ure. Zatekao sam dio borda koji egzaltirano ističe da su važnu odluku za EPCG donijeli nakon konsultacija sa partijskim šefom, a dio članova pompezno i agresivno nastupa u javnosti ističući rezultate i podižući ih na pijadestal istorijskih – kazao je Mujović.

Konatar je problematizovao smjenu rukovodstva EPCG u situaciji kada je ova kompanija, kako je naveo, ostvarila istorijske rezultate. Mujović je odgovorio da se niko više od njega ne raduje dobrim rezultatima, ali je zapitao koliko je prošli bord svojim činjenjem ili nečinjenjem propustio da uradi i time smanjio taj profit. Ukazao je i da zbog indolentnosti u javnim nabavkama, Solar gradnja nije mogla da radi, jer nije bilo solarnih panela.

– Da li je dobro da se stalno vrši dokapitalizacija, da se stalno pozajmljuje ćerkama kompanijama, da se sprovode knjižna odobrenja, da li je to put u progres ili možda regres? Da li je dopustivo da 15 mjeseci hidroagregat u HE Piva bude van pogona, da nema rezervnog transformatora. Da li smatraju da je opravdano što su od CEDIS-a tražili da se odrekne regulatorno dozvoljenog prihoda? Brojne druge stavke koje je počinio taj odbor direktora nijesu bile u korist EPCG i značajno su umanjile profit – kazao je Mujović dodajući da je predložio tri člana i to najbolje kandidate, a da su preostali dogovoreni po partijskom ključu.

Konatar tvrdi da Mujoviću u bordu smetaju ljudi iz Ure i pitao da li je sporno da ministar izabere svog mentora.

Limitirane cijene
Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je kazao da će Vlada krajem maja, nakon dublje analize, utvrditi da li će akcija limitirane cijene biti nastavljena. Odgovarajući na pitanje Tonćija Janovića (PES), Đeljošaj je kazao da su svi

trgovački lanci poštovali vladinu odluku, te da je utvrđen samo jedan slučaj kršenja. Konataru je odgovorio da ukidanje akcije Stop inflaciji, koju je sprovodila prošla vlada, nije bilo politički motivisano, te da je to bila njegova odluka na koju niko nije uticao.

– Na ukupnu inflaciju ni ova odluka ne može da utiče, kao što nije ni akcija Stop inflaciji. Volio bih da možemo kontrolisati inflaciju u državi, ali neke druge okolnosti utiču na to – kazao je Đeljošaj.

Najavio je da bi prijedlog zakona o formiranju kreditno-garantnog fonda, planiran za četvrti kvartal, mogao biti spreman i u drugom. Inicijalno bi deset miliona eura kapitala tebalo da obezbijedi država, fazno u periodu od tri godine. Odgovarajući Zdenki Popović (Demokrate), Đeljošaj je kazao da je neradna nedjelja uvedena diskriminatorski samo za jedan sektor.

-Stava sam da treba da se radi u sektoru gdje neko želi da radi – kazao je Đeljošaj dodajući da ako se ide ka tome, te da nije u redu da benzinske pumpe vikendom mijenjaju prodavnice.

Đeljošaj je kazao da ne vjeruje da se trgovački lanci dogovaraju oko cijena, dodajući da se tom temom bavi Agencija za zaštitu konkurencije.

Poslanici bi odgovore na preostala pitanja trebalo da dobiju na sjednici zakazanoj za petak.

POBJEDA