Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet je na jučerašnjoj sjednici dao zeleno svjetlo na 61 amandman Vlade i jedan amandman SNP-a na novi zakon o elektronskim komunikacijama (ZEK) koji bi uskoro trebalo naći na plenumu.
Riječ je o amandmanima koje je Vlada predložila na osnovu sugestija Evropske komisije (EK), koje su stigle nakon što je Skupštini upućen prijedlog ovog zakona. Prema riječima Marije Čvorović iz Ministarstva ekonomskog razvoja amandmani su predloženi u cilju obezbjeđivanja uslova za privremeno zatvaranje poglavlja 10 – Informaciono društvo i mediji, čime će se tekst zakona uskladiti sa Evropskim komunikacionim kodom.
Ovaj zakon trebalo je da se nađe na dnevnom redu vanredne sjednice Skupštine, ali je predsjednik Andrija Mandić to otkazao nakon obavještenja Vlade da je predložen veći broj amadmana. Odbor je već podržao tekst zakona, a najveću pažnju poslanika izazvalo je to što će ubuduće članove Savjeta Agencije za elektronske komunikacije (EKIP) umjesto Odbora, predlagati Vlada, a birati ih Skupština.
Stav EK
O tome je bilo govora i na jučerašnjoj sjednici, iako amandmani nijesu tretirali to pitanje, a Zdenka Popović (Demokrate) je tražila objašnjenje kako je moguće da je EK bila protiv takvog načina izbora u decembru prošle godine kada je to ona predlagala, a sada je gotovo isti prijedlog Vlade podržala. Parlament je inicijalno krajem prošle godine usvojio takvo zakonsko rješenje, ali ga je predsjednik Jakov Milatović vratio na ponovno odlučivanje, nakon čega ga je Zdenka Popović povukla.
– Kako je moguće da je u decembru 2023. godine EK dala negativno mišljenje, a sada dobijamo pozitivno mišljenje? Je li EK dala pozitivno mišljenje na to ili je to proisteklo iz stavova Ministarstva ekonomskog razvoja – pitala je Popović.
Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je objasnio da EK ne ulazi detaljno u svaki član zakona, već daje preporuke tamo gdje smatra da je potrebno intervenisati.
– Ono što EK ne preporuči da mijenjamo, to znači da su oni to prihvatili, tako da se to odnosi na izbor članova Savjeta. Tada je bila drugačija problematika, regulatori su tada vršili veliki pritisak, zbog toga je bilo takvo mišljenje – kazao je Đeljošaj.
Popović je kazala da će ona „punim srcem glasati za zakon“, jer je to bio njen prijedlog, ali se pita „kako će poslanici koji su tada glasali protiv sada dići ruku“.
– Da li mi postajemo protočni bojler, ne svi, ali jedna većina poslanika, za sve ono što dolazi iz Vlade? Ako ga predloži neko od poslanika, onda imamo ovakva ili onakva tumačenja. Meni je tada striktno rečeno da je EK bila protiv ovakvog rješenja. Kako se sada EK nije oglasila i kako sada nije rekla da to nije u skladu sa Direktivom iz 2018. godine? Tada je striktno traženo da se zakon povuče, a ja sam ga povukla da ne bi ugrozili pregovaračko poglavlje 10 – kazala je Popović.
Način izbora
Dejan Đurović (NSD) problematizuje to što se smatra da će predstavnici Vlade kvalitetnije izabrati kandidate za Savjet, dodajući da je sadašnji sastav Savjeta najkvalitetniji. Đeljošaj je objasnio da su se odlučili za standard po kojem je ova oblast uređena u više država, navodeći da postoji više filtera.
– Imamo profesionalnu komisiju iz sistema institucija, kao prvi korak, na drugom koraku je Vlada i kao treći korak imamo Skupštinu koja na to može ili da da ili ne da saglasnost – kazao je Đeljošaj.
Đurović je ostao pri stavu da se dosadašnji sistem ne treba mijenjati, ukazujući da je komisija koju će Vlada imenovati da bira kandidate, mnogo bliža uticaju ljudi iz EKIP-a, nego što su poslanici.
Poslanici SNP-a Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović su predložili amandman kojim će se zaposleni, čija se radna mjesta ukidaju ovim zakonom, rasporediti unutar EKIP-a u skladu sa kvalifikacijama, što je Đeljošaj u načelu prihvatio, ali najavio da će konačan stav dati Vlada. Kaluđerović je u međuvremenu predala i novi amandman, imajući u vidu da se Vladinim amadmanima, kako je navela, stvorila pravna praznina u dijelu kontrole operatora kada je riječ o bezbjednosti. Iz ZEK-a je brisan član koji se odnosio na ovo pitanje, jer Vlada planira formiranje Agencije za sajber bezbjednost koja će preuzeti te nadležnosti. Kaluđerović je ocijenila da se ne može dozvoliti da ta oblast bude neregulisana, čekajući da Agencija, koja još nije formirana, postane operativna, što može potrajati i preko dvije godine.
Predsjednik odbora Boris Mugoša (SD) je najavio da će uskoro morati ponovo da raspišu poziv za tri člana Fiskalnog savjeta, imajući u vidu da su do sada odustala dva od tri prijavljena kandidata. Najavio je i da bi iduće sedmice trebalo da bude održano kontrolno saslušanje u vezi sa duplim negativnim mišljenjem Državne revizorske institucije koje je dato CEDIS-u.
Pobjeda
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.