Od optužnice do odbacivanja: Šta je nedostajalo u slučaju Mijajlović?

Slučaj Aleksandra Mijajlovića i ostalih ponovo je u javnosti pokrenuo pitanje valjanosti optužnica, odnosno pribavljanja dovoljnog broja dokaza. Zato smo i mi istraživali gdje je problem. Iako ne žele da komentarišu konkretan postupak, naši sagovornici ističu da bi tužilaštvo i policija za svaku relevantnu krivičnopravnu činjenicu trebalo da pribave više dokaza, kako bi se spriječio svaki pokušaj drugačijeg tumačenja od strane odbrane i na taj način minimizirala šansa da se osporavaju. Smatraju i da bi tužilaštvo trebalo da raspolaže sa više kadra, budući da za složena krivična djela nije lako prikupiti dokaze.

Iako Specijalno državno tužilaštvo ulaže velike napore u procesuiranje visoke korupcije i organizovanog kriminala, sudska kontrola često identifikuje sistemske i činjenične nedostatke koji sprječavaju da ti predmeti dođu do glavnog pretresa ili rezultiraju osuđujućom presudom.

Sudovi često utvrđuju da dokazi priloženi uz optužnicu ne opravdavaju stepen osnovane sumnje koji je neophodan za pokretanje sudskog procesa. Primjer za to je i nedavno odbacivanje optužnice u značajnom predmetu protiv takozvane Mijajlovićeve grupe, gdje je Viši sud u Podgorici zaključio da ponuđeni dokazi nisu dovoljni.

Nekadašnji član Tužilačkog savjeta, advokat Filip Jovović, smatra da bi optužnice trebalo da imaju jače pravno utemeljenje.

“Smatram da svaki potez tužilačkog organa, dakle, nevezano samo za ovaj slučaj, mora biti čvrsto utemeljen u dokazima. Da se prije odluke o optuženju određenih lica, za svaku relevantnu krivičnopravnu činjenicu pribavi ne samo jedan, već izvjesno mnoštvo dokaza, kako bi se spriječio svaki pokušaj drugačijeg tumačenja tih dokaza, dakle, od strane odbrane, i na taj način minimizirala šansa da se ospori ta krivičnopravna činjenica”, kazao je Jovović.

Isto mišljenje dijeli i član Sudskog savjeta Aleksandar Kovačević.

Dodaje i da tužilaštvo nema dovoljno kadra kako bi uspjelo da se izbori sa velikim brojem krivičnih postupaka.

“I to prouzrokuje da možda u pojedinim predmetima i nisu prikupili dovoljno dokaza, mada sa ovim pojedinačnim slučajem nisam upoznat, pa ga ne mogu ni komentarisati. Ali neko moje iskustvo, i stručno i teorijsko, koje imam, govori da bi za ovakav stepen krivičnih djela trebalo da se ima mnogo više ljudi, kako u samom tužilaštvu, tako i u policiji i u drugim službama, jer se radi o vrlo složenim krivičnim djelima”, rekao je Kovačević.

A složena krivična djela zahtijevaju jako puno vremena kako bi se osnovana sumnja potkrijepila dovoljnim brojem dokaza, napominje Kovačević.

“I nije lako to obraditi, jer, pazite, svaka kriminalna organizacija gleda da prikriva tragove, da djeluje u tajnosti. Imaju i oni dosta materijalnih sredstava na raspolaganju, tako da tužilaštvu nije lako. A u takvim situacijama može nekad da nastrada i neko ko možda nema nikakve krivice. Zato generalno treba dodatno ojačati tužilaštvo i prateće službe koje su u funkciji tužilaštva, da bismo dobili kvalitetnije optužnice i pravosnažne presude”, rekao je Kovačević.

Advokat Filip Jovović stoga savjetuje oprezniji pristup.

“Smatram da bi oprezniji pristup pribavljanju i procesuiranju dokaza u ovom slučaju bio neki savjet, ako možemo tako da kažemo, za buduće djelovanje tužilačkog organa”, poručio je Jovović.

Podsjećamo, podgorički Viši sud obustavio je postupak i zbog nedostatka dokaza odbacio optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva protiv Aleksandra Mijajlovića, Draga Spičanovića, Vladana Lazovića, Milovana Pavićevića, Andrijane Nastić i Predraga Boškovića.

Stoga je advokat Zoran Piperović uputio dopis i urgenciju u kojoj se pita šta njegovi klijenti rade u pritvoru.

Izvor: RTCG