Budući direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost mogao bi da ima mnogo veća ovlašćenja nego što je to do sada bio slučaj, uključujući odobravanje nadzora bez sudske saglasnosti u pojedinim slučajevima, zatim određivanja zvanja zaposlenih kao i unutrašnje organizacije službe, dok s druge strane, neće smjeti da bude politički angažovan najmanje pet godina prije stupanja na dužnost.
To su samo neka od rješenja iz predloženog teksta novog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, prvog koji je pred poslanike Skupštine stigao nakon čak dvadeset godina.
Vlada je preksinoć zaokružila nacrt pomenutog akta i odmah ga uputila u skupštinsku proceduru po hitnom postupku.
Kako je predviđeno u ovakvim slučajevima, zakon se može naći na dnevnom redu radnih tijela i plenuma već narednog radnog dana. U ime predlagača, razmatranje akta Odboru za bezbjednost i odbranu i
Zakonodavnom odboru uputio je potpredsjednik parlamenta Mirsad Nurković.
Naime, Poslovnik Skupštine predviđa da se zakonski akti kojima treba, između ostalog, urediti pitanja iz domena odbrane i bezbjednosti, mogu podnijeti svega 24 sata prije početka sjednice.
Odriješene ruke
Prema trenutno važećem prijedlogu, novim zakonom biće znatno proširen djelokrug rada ANB-a, konkretno u onim oblastima gdje su „rupe u zakonu“ do sada već rezultirale određenom destabilizacijom rada kako institucija, tako i cijelog bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori. Tako će se ANB ubuduće baviti i hibridnim i sajber prijetnjama, sajber terorizmom i, posebno, novodefinisanim nasilnim ekstremizmom.
Za direktora ANB-a moći će da bude biran samo onaj koji je najmanje pet godina bio van politike. S druge strane, dobiće „odriješene ruke“ za mnoge aktivnosti.
Na primjer, moći će sam da kreira unutrašnju organizaciju službe, te da ustanovi zvanja i uslove za napredovanje, dok će od Vlade morati da dobije samo formalnu saglasnost, umjesto da se povinuje njenim odlukama, kao što je to sada slušaj.
Umjesto da to radi izvršna vlast, sada će direktor ANB-a moći da utvrđuje vrste, sadržaj i način vođenja evidencija i registara koje vodi Agencija, a odlučivaće i o tome što će se od podataka koristiti za međunarodnu razmjenu.
Takođe, moći će da odobri određene mjere (poput tajnog nadzora i praćenja) i bez sudskog odobrenja, kako je to sada slučaj. Imaće ovlašćenje da samostalno odobrava hitni nadzor nad elektronskim komunikacijama, a sama Agencija mogućnost da vrši inspekciju informaciono-komunikacionih (IT) sistema, vozila i predmeta. Za to će imati rok od 48 sati da obavijesti sud o preduzetim aktivnostima.
Upravo bi različite mjere nadzora ubuduće mogle trajati i do dvije godine, s tim što će biti potrebno da se one obrazlažu na svakih šest mjeseci.
Mogućnost osnivanja fiktivnih kompanija
Među novitetima je taj da bi Agencija za nacionalnu bezbjednost, prema novom zakonu, mogla da pristupa i vrši pregled kompromitovanih IT sistema drugih organa i kompanija. Operatori elektronskih komunikacija i poštanski operatori imaju širu obavezu tehničke saradnje, uključujući međunarodne veze i državne IT sisteme. Agencija bi ubuduće mogla da ima i izričitu nadležnost za borbu protiv hibridnog djelovanja, sajber prijetnji i sajber terorizma kao novih oblika bezbjednosnih prijetnji.
Ako bude potrebe, ANB će moći i da osniva fiktivne kompanije i prikriva vlasništvo.
Istim zakonskim tekstom, i službenicima ANB-a daju se značajna ovlašćenja. Prije svega, u obavljanju posla omogućava im se i nošenje i upotreba vatrenog oružja.
U slučaju bezbjednosnog rizika, zaposleni u ANB bi mogao biti podvrgnut poligrafskom testiranju, ali samo ako se sa time lično saglasi.
Pobjeda
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.