Nova usluga podgoričkog preduzeća Deponija: Melju kablove do dobijanja bakra u prahu

Preduzeće Deponija nabavilo je mašinu za mljevenje kablova, te je to još jedna od novih usluga koju nude građanima. Mašinu je plaćena 35.000 eura s tim što je Eko fond subvencionirao 80 odsto vrijednosti.

Kako je kazao za „Dan“ Aleksandar Božović, direktor preduzeća, ovakva mašina je prvi put stigla u Crnu Goru.

– Jedan od noviteta koji smo uveli je plaćanje kablova. Mi možemo da plaćamo do 500 eura kablove, jer imamo mašinu za mljevenje. Takođe, i usluge mašine možemo da rentiramo ukoliko neko želi da postigne veću cijenu svog bakra na tržištu. To će postići tako što će bakar biti očišćen. Da bi se to desilo on treba da prođe kroz određenu vrstu šredera koji mi imamo i da bakar pretvori u prah, a sa druge strane da odvoji plastiku. Kao takav bakar ima tržišnu vrijednost oko 7.000 eura. To znači da građani mogu da plate simbolično 100 eura po toni ili 200 eura po toni dobijenog bakra, kao usluge te mašine gdje će bakar da im dobije najveću moguću tržišnu vrijednost – kazao je Božović.

Tonu folije plaćaju do 150 eura

Božović kaže da su se u Sofiji sastali sa vlasnicima pogona gdje su pored stakla dogovorili i otpadne folije.

– To je nešto što ima veliku vrijednost, kao što je streč folija sa paleta. Tu smo spremni da platimo ukoliko nam bilo ko od građana, odnosno od preduzeća donese stare folije. Po cjenovniku možemo da platimo 100 ili 150 eura po toni u zavisnosti kakve je boje i u kakvom je stanju. Ako građani imaju takvu foliju mi smo spremno da pošaljemo vozilo i ljude da je preuzmu, kao i staru plastiku, gajbe od pića – kaže Božović.

On kaže da koriste sve kablove iz elektronskog i električnog otpada kao i iz otpadnih vozila, jer mašina može da obrađuje kablove prečnika tri centimetra.

Može da obradi sve kablove osim industrijskih kako bi bakar dobio najveću moguću tržišnu vrijednost – ističe Božović.

Nova djelatnost kojom se bavi Deponija je i izvoz ambalažnog stakla. Sa ovim projektom krenuli su od februara i za Bugarsku izvezli 500 tona stakla uglavnom sa teritorije glavnog grada.

Trebala je velika priprema za projekat i upornost da se izvade sve tranzitne potvrde. Bilo je izazovno i nije jeftino, jer je iz Crne Gore teško naći vozila sa kadama koja mogu da prevoze. Staklo je posao koji zahtijeva dosta rada, a ne zaradu. Mi imamo određenu otkupnu cijenu, ali svi troškovi koje radimo da bi došli do toga anuliraju zaradu. Bitno je da staklo ne zatrpavamo jer je to jedini materijal koji može bezbroj puta da se reciklira. I auto stakla izvozimo. Nama to postaje resurs i ne ide u sanitarne kade – rekao je Božović.

Dan

 

Obavještenje o kolačićima (cookies)

Ovaj veb sajt koristi kolačiće (cookies) kako bi vam obezbjedio najbolje iskustvo korišćenja. Kolačići su male tekstualne datoteke koje se čuvaju na vašem uređaju i pomažu nam da analiziramo saobraćaj, personalizujemo sadržaj i omogućimo funkcionalnosti kao što su prijavljivanje ili čuvanje postavki.