Ništa nije urađeno da se spriječi devastacija parka prirode Komovi

Ni osam godina od kada je područje planine Komovi proglašeno regionalnim parkom prirode, do danas ništa nije urađeno da se spriječi njegova devastacija prekomjernom sječom šume, uništavanjem izvorišta i vodotoka brojnih potoka koji se sa ovag masiva slivaju u rijeke, sa jedne ili druge strane planisnkog masiva.

Predstavnici mjesnih zajednica koje gravitiraju komovima i raznih udruženja građana kažu su da su zbog devastacije prirodnih bogatstava i dalje ugroženi pašnjaci, izvori, jezera, riječni tokovi, ali i lokalni putevi, a da dokaza o tome ima na svakom koraku.

Od toga što su Komovi proglašeni regionalnim parkom do sada, međutim, skoro da nije bilo nikakve koristi.

“Stanje na terenu nije ništa bolje nego prije proglašenja, jer koncesionari, bez milosti, i dalje uništavaju još ono malo što je ostalo od šumskog fonda. To ukazuje da država treba konačno da preduzme odgovarajuće preventivne mjere za zaštitu prirodnih blagodeti regiona Komova, što je i njena zakonska obaveza” – smatra predsjednik andrijevičke Mjesne zajednice Kralje Milutin Đurković.

On dodaje da je to jedna od najljepših crnogorskih planina i da je i dalje nezaštićena od strane nadležnih institucija, dok nevladine organizacije i mještani muku muče da od nesavjesnih koncesionara koji iza sebe ostavljaju samo pustoš sačuvaju ono što se može sačuvati.

Prema zakonu, u zaštićenim područjima trebalo bi da je zabranjeno branje, sakupljanje, uništavanje, sječa, iskopavanje, držanje i promet strogo zaštićenih divljih vrsta biljaka i gljiva, kao i nezaštićenih, u mjeri u kojoj se može ugroziti njihova brojnost. Za Komove određene su zone zaštite II i III stepena, ali se čini da se to slabo poštuje.

I predsjednica druge Mejsne zajednice u području Komova na teritoriji opštine Andrijevica, Vera Ćirić, ističe da je, kao posljedica neplansog i neracionalnog gazdovanja, ovaj prostor uveliko devastiran, čime je prirodni ambijent Komova dobrim dijelom narušen.

Ona kaže da Vlada treba da odgovori zašto je izostala briga za očuvanje Komova, koju je znameniti svjetski naučnik Kovalevski označio „najljepšom crnogorskom planinom“.

“U cilju zaštite i razvoja ovog prostora, potreban je energičniji odgovor države da se Komovi sačuvaju od nelegalnih radnji i aktivnosti. Prije svega mora se uvesti stroga kontrola kada je eksploatacija šume u pitanju, jer neplanska sječa prouzrokuje erozije, odnošenje plodnog šumskog zemljišta, zamućenje vodotoka, te pojavu poplave i klizišta” – kaže Ćirić.

I Udruženje Vasojevića “Vaso” takođe traži da se Komovi zaštite od divlje gradnje i nedozvoljene sječe šume.

“Ostaje otvoreno pitanje kako će Vlada zatvoriti pregovaračko poglavlje 27, koje se tiže životne sredine, kada su Komovi najupečatljiviji primjer nemara i nebrige prema prirodi I prirodnim bogatstvima.

“Upozoravamo da se po pitanju zaštite Komova ne smije ostati samo na deklarativnim apelima državnih organa. Zato posebno ukazujemo na nužnost organizovanog djelovanja, da se primijene demokratska sredstva kako bi se čarobno lijepi Komovi spasili od dalje devastacije od strane šumske mafije i divlje gradnje” – poručili sui z ovog udruženja građana.

Apel za zaštitu Komova, a naročito vodotoka Tare stiže i od mještana Bara Kraljskih, sa druge strane planine Komovi, kod Kolašina.

RTCG