Neizvjesno šta je sa novcem od uplata građana Crne Gore

Centralna banka oduzela je odobrenje Alta Pay grupi za rad u Crnoj Gori. Cilj je, kako je saopšteno, da se zaštite korisnici i završe započete transakcije. Ekspert za zaštitu potrošača Jovo Rabrenović za RTCG je ocijenio da je to pozitivna odluka, ali je upitno da li je Alta Pay već prenio novac na, primjera radi, Elektroprivredu, Vodovod, telekomunikacione kompanije, transferisao uplate pazara pravnih subjekata. Napominje i da su dosadašnja iskustva pokazala da građani na kraju moraju ponovo uplatiti isti iznos. Preporučuje potrošačima da provjere gdje je završio novac i u konačnom se obrate Sektoru za finansijsku zaštitu u Nacionalnoj monetarnoj instituciji.

Posredstvom Alta Pay grupe u Crnoj Gori bilo je moguće uplatiti račune, takse za Ministarstvo unutrašnjih poslova, katastar, školarine, privrednici pazare, građani preko Western Uniona novac.

To danas nije moguće jer je Centralna banka na sjednici Savjeta zvanično oduzela odobrenje za pružanje usluga platnog prometa. Ako je Alta Pay bila efikasna i prenijela novac na primaoce, građani i privreda nemaju razlog za brigu, ocijenio je Rabrenović.

„Ostavlja donekle nadu i šansu potrošačima, odnosno građanima, privrednim društvima koja su u petak uplatila određene pare, novac na račun Alta Pay-a, da je taj novac, zahvaljujući sistemu brzog pročišćavanja, proknjižen i da je, kako se to žargonski kaže, legao na račun primaoca“, kaže Rabrenović.

Upitno je, međutim, naglašava Rabrenović, kakve je ugovore Alta Pay imala sa distributerima usluga u Crnoj Gori, odnosno da li je bila samo posrednik u plaćanjima. Takođe, nedoumica je šta se desilo u međuvremenu, odnosno od trenutka kada je u Alta banci u Srbiji uveden stečaj.

„Može postojati i sumnja da je krahom sistema u Srbiji on donekle možda i u Crnoj Gori prestao da funkcioniše na pravi način i da je već tada imao probleme u svom funkcionisanju, te da na taj način i same one uplate i obaveze koje su građani izvršavali, a i pravna lica, su bile, prosto rečeno, uplaćene bez mogućnosti da taj novac ode dalje od sistema u kojem je uplaćen, odnosno da ne stigne do svojih krajnjih korisnika“, navodi Rabrenović.

Preporuka je Rabrenovića da građani i privrednici provjere da li je njihov novac stigao do krajnje adrese, a potom se informišu u Centralnoj banci Sektoru za zaštitu korisnika. Dosadašnja iskustva, ističe, ne daju optimizam.

„Dosadašnje iskustvo u ovim decenijama upozorava da takve situacije nikad nisu izašle na kraju na dobro za građane, a ni za pravna lica, da se taj novac negdje gubi i da je dug proces njihovog povraćaja, ukoliko to bude i moguće“, kazao je Rabrenović.

RTCG