Evropska unija strahuje da bi Rusija mogla napasti neku članicu NATO prije 2030. godine, možda već unutar sljedeće dvije godine, a najvjerovatnija meta napada mogla bi biti neka od baltičkih država,
Evropska unija strahuje da bi Rusija mogla napasti neku članicu NATO prije 2030. godine, možda već unutar sljedeće dvije godine, a najvjerovatnija meta napada mogla bi biti neka od baltičkih država.
Kako piše španski El Mundo, ovo upozorenje u ponedjeljak je iznio komesar Evropske komisije za odbranu i svemir, Litvanac Andrius Kubilijus, tokom konferencije „Odbrana baltičkih zemalja 2025: lekcije iz rata u Ukrajini za baltičku regiju“.
„Naše obavještajne službe, uključujući one iz Njemačke, Danske, Finske, Holandije, ali i naše regionalne baltičke službe, ukazuju da bi Putin mogao biti spreman testirati NATO član 5 tokom sljedeće dvije do četiri godine, a svakako prije 2030. godine“, rekao je Kubilijus.
Napad bi se, navodno, mogao dogoditi već 2027. godine
Referirao se na član 5 NATO koji predviđa da se „oružani napad na jednu članicu NATO smatra napadom na sve članice“:
“To znači da bi cijela alijansa trebala reagovati u odbrani napadnute zemlje i odbiti agresiju, što bi gotovo sigurno dovelo do rata na teritoriji Evropske unije. Posebno je zabrinjavajuće što litvanski komesar vremenski precizira mogući napad”.
Kubilijus kaže da bi se on mogao dogoditi kroz „dvije do četiri godine“, što ukazuje da bi se to moglo desiti već 2027. godine.
Kubilijus je poznat kao jedan od najglasnijih alarmista kada je riječ o potencijalnim ratnim planovima Vladimira Putina, dijelom zbog funkcije komesara za odbranu, a dijelom zbog litvanskog porijekla. Litvanija, zajedno s Letonijom i Estonijom, redovno se suočava s ruskim provokacijama, ali ta situacija nije ograničena samo na baltičke zemlje.
Poljska takođe prijavljuje gotovo svakodnevne provokacije na svojim granicama, Rumunija bilježi ulazak dronova u svoj vazdušni prostor, a posljednjih sedmica zabilježen je i niz incidenata s dronovima koji nadlijeću aerodrome, vojne baze i nuklearne objekte u Belgiji.
Pistorius: „Možda je ovo posljednje mirno ljeto“
Uz Kubilijusa, i njemački ministar odbrane Boris Pistorius je u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung izjavio da bi Rusija za nekoliko godina mogla započeti rat s NATO, s tim da je on spomenuo 2029. godinu kao najkasniji mogući početak sukoba.
„Uvijek smo govorili da bi se to moglo dogoditi već 2029. Sada postoje oni koji vjeruju da je to moguće već 2028., a neki vojni istoričari čak kažu da je ovo bilo naše posljednje mirno ljeto“, izjavio je Pistorius.
Pistorius je istakao da se prijetnja iz Rusije značajno promijenila posljednjih godina, ali da je to jasno shvaćeno tek 2022. godine. „Sada je jasno: Moskva ima glavnog protivnika koji djeluje s najvećom bezobzirnošću i imperijalizmom. Moramo biti još bolje pripremljeni za to“, dodao je, prenosi nezavisni ruski portal Meduza.
Zaharova: „Sada nema sumnje ko je agresor“
Njemački ministar je takođe naglasio da NATO ne smije ostaviti utisak slabosti te da savez raspolaže značajnim konvencionalnim i nuklearnim sposobnostima odvraćanja, a da Njemačka posjeduje borbeno spremne oružane snage koje se moraju dodatno opremiti. Na Pistoriusovu izjavu reagovala je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, poručivši da „sada nema sumnje ko je agresor“.
Evropske zemlje posljednjih godina sve više razmatraju prijetnju ruskog napada na NATO. Danska banjska i vojna obavještajna služba u februaru je zaključila da bi Rusija mogla predstavljati direktnu vojnu prijetnju članicama NATO otprilike pet godina nakon što se trenutni rat u Ukrajini završi ili zamrzne.
Generalni sekretar NATO Mark Rute poručio je da bi zemlje EU trebalo da povećaju izdvajanja za odbranu, inače bi Evropljani mogli u nekom trenutku biti prisiljeni učiti ruski jezik ili seliti se na Novi Zeland. U svojim javnim istupima, Vladimir Putin više puta je izjavio da Rusija ne planira napasti NATO, prenosi Telegram.
Nezavisne
