Nacrt sporazuma o vlasti: Sankcije Rusiji, zaduženje, rekonstrukcija

Koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG) moraće da se obaveže na podršku potpunoj usklađenosti sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije (EU), što podrazumijeva nastavak podrške sankcijama Rusiji, uz poštovanje svih međunarodno preuzetih obaveza i ugovora.

To će biti uslov za njihovo učešće u budućoj vlasti.

To proizilazi iz nacrta sporazuma o formiranju vlade, u koji su Vijesti imale uvid.

EU je od invazije Rusije na Ukrajinu uvela nekoliko paketa sankcija, koje je Crna Gora podržala. Odluku o tome donosi Vlada, a ne parlament, kojim bi, prema sporazumu, trebalo da predsjedava neko iz ZBCG. Ta koalicija protivila se sankcijama EU Rusiji, članstvu države u NATO-u, priznanju nezavisnosti Kosova…

U dokumentu piše da će buduća izvršna vlast biti fokusirana “na jasan programski kurs”, i da će njena spoljnopolitička orijentacija biti utemeljena “na aktivnom i kredibilnom” članstvu Crne Gore u NATO-u, punoj posvećenosti EU integracijama, ubrzanom procesu pristupanju države EU…

“… Daljem razvijanju prijateljske saradnje sa svim susjednim državama priznatim od strane Crne Gore, te jačanju uloge naše države u multilateralnim inicijativama i organizacijama”, stoji u nacrtu.

U njemu je navedeno da je to jedan od principa rada koji će osigurati “uspješnost 44. vlade”.

U dokumentu piše da Ustav jasno propisuje vrijednosti o čijem poštovanju će se potencijalni konstituenti vlasti obavezati. Rečeno je i da će oni sprovoditi standarde u okviru procesa EU integracija.

“Jasno smo definisali i uskladili stavove oko vanjske i bezbjednosne politike s EU i NATO”, stoji u dokumentu.

Prema posljednjim informacijama, ZBCG bi trebalo da iz Skupštine, bez učešća u vladi, podrži kabinet Pokreta Evropa sad (PES) i partija koje su bile na njegovoj izbornoj listi, Demokrata, Socijalističke narodne partije (SNP) i dvije koalicije albanskih stranaka – Albanskog foruma i Albanske alijanse.

Iako u draftu nije precizirano koliko bi vlada trebalo da ima članova, u aneksu je navedeno da se njen predsjednik obavezuje da, u slučaju ako se ne prekrši sporazum o vladi i parlamentarnoj većini, predloži rekonstrukciju u kojoj bi učestovali konstituenti ZBCG, Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića i Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića. One bi trebalo da predlože potpredsjednika vlade za infrastrukturu s resorom saobraćaja, ministre prosvjete, turizma, te prostornog planiranja i urbanizma. Te resore bi do tada trebalo da pokrivaju PES (tri) i Demokrate (jedan).

Izvor iz jednog od potencijalnih konstituenta vlade tvrdi da je rekonstukcija predviđena za početak 2025. godine, dok iz NSD navode da je plan da ona bude početkom 2024. U sporazumu je mjesto za datum rekonstrukcije ostavljeno nepopunjeno.

VIJESTI