Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je juče “Vijestima” da je ova akcija Vlade i trgovaca uticala na stabilizaciju cijena osnovnih životnih namirnica, da nije ugrozila snabdjevenost ni rad trgovaca, pa će njegovo Ministarstvo na sjednici Vlade 30. januara predložiti nastavak ove akcije još tri mjeseca, odnosno do 30. aprila.
Međutim, juče je u javnosti preko društvenih mreža i sindikata pokrenuta inicijativa za bojkot kupovine u trgovačkim lanacima, kako bi se uticalo na visoke cijene u marketima, sačuvao standard građana i smanjile marže. Bojkoti trgovačkih lanaca proteklih mjeseci organizovani su u više država EU sa različitim scenarijima, od poziva da se ne trguje određenim danima do bojkota određenih trgovačkih lanaca u dužem periodu.
Građani, sa kojima su “Vijesti” razgovarale u centru Podgorice, su podijeljeni po pitanju bojkota. Neki objeručke prihvataju ideju i vjeruju da trgovci međusobno dogovaraju cijene, dok drugi smatraju da za takav vid protesta imaju vremena samo oni koji su nezaposleni.
Povodom ove incijative, Đeljošaj je poručio da politizacija i populizam nisu dobri, te da pri bojkotu treba kupovati samo domaće proizvode.
“Ohrabrujem građane da svoj novac troše u našim trgovinama i kupuju samo domaće proizvode. Predlažem da fokus nevladinih organizacija i svih društvenih aktera bude bojkot uvoznih proizvoda u trgovinama i da se kao društvo organizujemo da odredimo jedan dan u nedjelji (npr. 31. januar) ili više dana u mjesecu, kako bismo ujedinjeni i složni kupili samo domaće proizvode u našim trgovinama”, naveo je on.
Zeleno svjetlo za ovaj bojkot je na mreži X dao i premijer Milojko Spajić, ali nije pojasnio u kojem obliku. “Vijesti” su odgovore o podršci ove ideje i konkretnim mjerama za smanjenje cijena poslale Spajićevom kabinetu, ali odgovori nisu stigli do zaključenja broja.
Građani komšijske Hrvatske su prije nekoliko dana pokrenuli bojkot trgovačkih lanaca i benzinskih pumpi sa ciljem borbe protiv visokih cijena i megamarketa koji gase domaću proizvodnju. Podršku su dobili od sindikata, udruženja potrošača i političara, a dio trgovaca je već sjutradan najavio velika sniženja.
Kaznili za 66 hiljada eura
Iz resora ekonomije su naveli da su odluke Vlade po osnovu Zakona o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od značaja za život i zdravlje ljudi, imale uticaj na smanjenje cijena i zaštitu životnog standarda građana, te da se prilikom pravljenja liste artikala vodilo računa da građani osjete benefite a ne ugrozi rad kompanija.
Naglasili su da je Direkcija za tržišnu inspekciju u periodu od 1. avgusta do kraja decembra uradila 170 inspekcijskih pregleda, pri čemu je utvrđeno 12 nepravilnosti zbog nepoštovanja mjera, pa je izdato 12 rješenja o otklanjanju nepravilnosti. Izdata su i 24 prekršajna naloga fimama i odgovornima, dok su izrečene kazne u iznosu od 66.000 eura.
“Na osnovu podataka Eurostata, Crna Gora se našla među zemljama sa najnižom stopom inflacije. Veću stopu inflacije, prema njihovim podacima, od Crne Gore imaju npr. Njemačka, Francuska, Španija, Grčka, Hrvatska… Imajući u vidu sveobuhvatnost akcije, kao i činjenicu da se ona odnosi na veletrgovine i maloprodajne lance, te da se primjenjuje u više od 80 odsto ukupnih maloprodajnih objekata, izvjesno je da je akcija “limitirane cijene” uticala na stabilizaciju cijena osnovnih životnih namirnica i bez ugoržavanja kontunuiteta snabdjevenosti dovela do očekivanih željenih rezultata, pri čemu privredna djelanost trgovaca nije bila ugrožena. Ministarstvo će Vladi na sjednici 30. januara predložiti nastavak akcije u istom obimu, kao što je to bilo i do sada, u toku naredna tri mjeseca do 30. aprila ove godine”, kazali su iz ovog resora.
“Limitirane cijene” su pokrenute 6. septembra, a planirano je da akcija traje do 31. januara, dok su kroz nju nakon nedavne izmjene ograničene marže za 67 prehrambenih i higijenskih proizvoda, u trgovinama na veliko i malo. Osim ovih, na snazi je i mjera za ograničenje marži na šest osnovnih prehrambenih namirnica, odnosno na suncokretovo ulje, kristalni šećer, brašno tip 400 i 500, kuhinjsku so i kravlje mlijeko u kesi.
“Vijesti” su o državnoj akciji i bojkotu pitale više trgovačkih lanaca, među njima i “Voli”, “Hard discount Laković”, “Domaću trgovinu” i “Mercator”. Do zaključenja broja odgovore su poslali samo iz budvanskog “Megaprometa” koji ne spore bojkot jer građani imaju pravo na lični stav i mišljenje.
“Želimo napomenuti da je inflacija zahvatila cijeli svijet, a da smo kao uvozno zavisna zemlja posebno pogođeni. Ono što možemo odgovorno tvrditi, ispred naše kompanije, da se naše sve cijene formiraju isključivo na osnovu cijena dobavljača. Odluku o nastavku “limitiranih cijena” treba prepustiti nadležnim organima, s obzirom da su oni donijeli odluku, vjerujemo sa definisanim ciljevima koje ta odluka treba da ispuni. Ako su ciljevi ispunjeni vjerujemo da će se akcija i nastaviti. U svakom slučaju pridružićemo se bilo kojoj inicijativi koja ce pomoći poboljšanju standarda građana”, naveli su oni.
Iz “Megaprometa” su istakli i da je akcija negativno uticala na visinu prosječne marže što se odrazilo i na smanjenje profitne stope, te da je iz njihovog ugla teško procijeniti efekat ali da se nadaju da su građani osjetili benefite.
Iz Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) su “Vijestima” kazali da na osnovu informacija koje su do sada prikupili – nisu pronašli dokaze da veliki trgovački lanci u Crnoj Gori dogovaraju cijene. AZK je ovaj postupak pokrenuo u avgustu 2023. godine.
Cijene kao u Njemačkoj
U to ipak nije uvjeren dio građana, a među njima i Žarko Vuković iz Podgorice koji je “Vijestima” kazao da su cijene visoke, da ih trgovci dogovaraju ali da ne podržava obustavljanje kupovine.
“Cijene su velike, ja sam protiv ovih bojkota. Bojkotuju oni koji ne rade ništa, ja koji radim i proizvodim – ne bojkotujem. Ako ćemo ozbiljno da razgovaramo, tu je problem i nerad jer ljudi ne bi morali toliko mnogo da troše. Pretežno bojkotuju ljudi nezaposleni koji neće da rade, a posla ima za svakoga ko hoće. Može se uvesti neki red i mislim da je kod njih haos i veliki nered”, naveo je Vuković.
Njegov sugrađanin Gojko Dajković je najavio da će učestvovati u bojkotu ako do njega dođe, a vjeruje da opterećenje neće biti veliko jer je kako kaže, preživio 1990-te pa može i dan, dva bez odlaska u market. Istakao je da “limitirane cijene” imaju efekta, ali da su ti proizvodi na policama nestalni i da trgovci mjere ne poštuju.
“Katastrofalne su cijene, to je zastiđe, više mijenjaju cijene nego da su u dinare a ne u eure. Vidim radnici marketa troše više vremena da mijenjaju cijene svaki dan, nego što se bave drugim stvarima. “Limitirane cijene” imaju efekta ali znaju da sklone te proizvode, primijetio sam da sardina nema, negdje je 89 centi, negdje ne postoje, a onda ih neko limitira a neko ne. Jednostavno nadležni ne vrše te kontrole, tako da bi trebalo kao građani da ustanemo. Jeste došlo do dizanja plata ali kada se izniveliše, to je brojka koja lijepo zvuči, ali u market kad se uđe – to je veoma tužno”, kazao je Dajković.
Sa druge strane, Dalibor Đorđević je naveo da su cijene u Podgorici slične onima u Njemačkoj, ali i da cijene nisu visoke s obzirom da Crna Gora sve uvozi a ne proizvodi. Naglasio je da tamošnji marketi imaju i kataloge sa cijenama nekoliko dana unaprijed, tako da vikendom ide u kupovinu i zna šta će kupiti, što na domaćem tržištu izostaje.
“Jaja su ovdje dva eura i deset centi, u Njemačkoj koštaju isto. Hljeb je 80 centi, nije mnogo…Čuo sam da se bojkot desio u Hrvatskoj, podržao bih ga. Nećemo trgovati i nemam problem sa tim, možemo i doći ispred marketa pa ne ući”, naglasio je Đorđević.
Da je odlazak u market skup i za starije, potvrdio je i penzioner Miloš Ivanović koji je naglasio da veliki lanci koriste priliku i dogovaraju cijene, te da to znaju svi kupci. I on je najavio podršku bojkotu, ako ga bude.
Na bojkot u trgovačkim lancima 31. januara, juče su pozvali i iz Alternative Crne Gore. Oni su na Fejsbuku saopštili da žele isti bojkot kao u regionu, da su cijene visoke, da trgovački lanci dogovaraju cijene pa građani ne mogu da osjete povećane penzije i plate.
Sličan poziv je stigao i od izvršnog odbora Unije slobodnih sindikata (USSCG), iz kojeg su naveli da su već više puta pozivali Vladu da preduzme konkretne mjere i zaštiti građane od ugrađivanja trgovaca kroz neutemeljeno visoke marže koje nisu formirane na pravim osnovama, već zbog povećanja plata i penzija kroz program “Evropa sad 1 i 2”. Oni su naveli da protest može biti i višednevan, čime bi se nanijela šteta marketima kroz manjak prodaje lako kvarljive robe.
Konsultantska firma “Fidelity consulting” je saopštila da Spajić poziva na bojkot, dok su iste kompanije istovremeno dobile novčanu podršku kroz program “Evropa sad 2” i smanjenje doprinosa, koji su ranije uplaćivani u Fond za penzijsko invalidsko osiguranje. Istakli su da se građanima poručuje da ne kupuju u marketima, koji su kao i sve kompanije u Crnoj Gori, dobile dio njihovih budućih penzija.
Slovaci započeli, mnogi prate
Slovačka je glavni pokretač mjera kojima želi da ograniči snagu velikih supermarketa u Evropskoj uniji, a podršku na tom putu su dobili i od Bugarske, Hrvatske, Mađarske, Litvanije, Rumunije i Slovenije…
Slovački ministar poljoprivrede Ričard Takač i ova grupa zemalja navode da su potrebne dublje promjene, kako bi se vodila borba sa dominantnim kupcima i stvorili pošteniji uslovi za rad slabijih kompanija u lancu, prenosi Politiko.
Ova grupa u dopisu pred sastanak ministara poljoprivrede EU u Briselu, navodi da velike kompanije spuštaju cijene i tako “gase” male trgovine.
“Prvo je potrebno povećati zaštitu farmera, ali i proizvođača. Važno je zaštititi i krajnje potrošače od zloupotreba dominantnih kompanija”, piše u dopisu u kojem se navodi, da su dosadašnje reforme smanjivale cijene namirnica i tako ugrozile poslovanje farmera i malih firmi.
Jednodnevni bojkot kupovine u marketima je već počeo u susjednoj Hrvatskoj, a slične korake je najavila i BiH.
Konkurencijom do nižih cijena
Da je najbolji mehanizam za uticaj na nivo cijena rast konkurencije, a samim tim i povećanje ponude, kazala je “Vijestima” profesorka Ekonomskog fakulteta Maja Baćović. Ona je pojasnila i da Vlada ako želi da smanji cijene određenih proizvoda, treba da koristi poreze (uključujući i akcize) i subvencije.
Baćović je naglasila da se ograničenjem marži država direktno miješa u poslovanje kompanija, što nije u skladu sa konceptom tržišnog poslovanja.
Kako tvrdi, smanjenjem stope PDV-a ili akciza i ostalih fiskalnih opterećenja na određene kategorije proizvoda, smanjuje se i prodajna cijena ali bez uticaja na poslovanje dok kroz subvencije Vlada može preuzeti finansiranje određenih troškova koje ostvaruju trgovinske kompanije, odnosno da se kroz smanjenje troškova poslovanja smanje prodajne cijene.
“Analiza poslovanja trgovinskih preduzeća, predstavljena u studiji koju je tim Ekonomskog fakulteta radio za potrebe Privredne komore u prvoj polovini 2024. godine, pokazala je da su stope bruto marže u trgovinskom sektoru na nivou koji obezbjeđuje ekonomsku efikasnost, i da bi svako njihovo značajnije ograničavanje uticalo negativno na poslovanje, naročito u sektoru mikro preduzeća. U slučaju cijena formiranih na slobodnom tržištu, troškovi poslovanja su pokriveni prihodima. Limitiranje cijena može izazvati scenario u kojem troškovi nisu pokriveni prihodima, što vodi negativnom poslovanju. Analiza je pokazala da je prosječna neponderisana stopa bruto marže za trgovinska preduzeća u Crnoj Gori u 2023. godini iznosila 17,9 odsto, što je čini nižom u odnosu na sve zemlje iz regiona izuzev BiH”, kazala je Baćović. Kada je u septembru lani pokrenuta akcija “Limitirane cijene” Đeljošaj je kazao da joj je prethodila analiza tržišne inspekcije koja je pokazala da su marže trgovaca visoke.
Izvor: Vijesti
