MMF predstavio tri scenarija posljedica rata u Iranu

DALJNJA eskalacija rata u Iranu mogla bi podstaknuti globalnu recesiju, uzrokovati rast inflacije i izazvati oštar pad na finansijskim tržištima, upozorio je Međunarodni monetarni fond. U sve nestabilnijem okruženju, fond sa sjedištem u Washingtonu naveo je kako ekonomska šteta sukoba na Bliskom istoku neprestano raste te je smanjio svoje prognoze rasta za 2026. godinu na temelju dosadašnjeg uticaja rata, piše The Guardian.

S obzirom na rastući pritisak na globalnu privredu, MMF je u svom izvještaju „Svjetski ekonomski izgledi“ (WEO) iznio tri moguća scenarija rata, pri čemu bi čak i kratkotrajan sukob naštetio rastu i podstaknuo inflaciju upoređujući sa prethodnim prognozama objavljenim prošle jeseni.Pierre-Olivier Gourinchas, glavni ekonomist MMF-a, rekao je: „Uprkos nedavnim vijestima o privremenom prekidu vatre, određena šteta već je nanesena, a negativni rizici ostaju povišeni.“

U centralnoj, „osnovnoj prognozi“, koja se temelji na pretpostavci da će poremećaji u svjetskoj privredi uzrokovani ratom nestati do sredine 2026., globalni rast pao bi s prošlogodišnjih 3,4 posto na 3,1 posto u 2026., što je smanjenje od 0,1 postotnog boda u odnosu na prethodno izvještaje.Ukupna inflacija porasla bi na 4,4 posto.

Ako sukob postane dugotrajniji, MMF upozorava da bi produženo zatvaranje Hormuškog tjesnaca i daljnja šteta na postrojenjima za bušenje i rafiniranje dublje i dalje poremetila globalnu privredu..Prag svjetske recesije

U „nepovoljnom scenariju“, u kojem cijena nafte ostaje na 100 dolara ove godine prije pada na 75 dolara 2027., rast bi pao na 2,5 posto, a inflacija porasla na 5,4 posto. Prema „teškom scenariju“, s dugotrajnim i intenzivnim ratom koji bi cijenu nafte zadržao iznad 110 dolara i u 2027., globalni rast bi se srušio na oko 2 posto ove godine.To je prag koji se općenito smatra ekvivalentom svjetske recesije, a MMF procjenjuje da je globalni rast pao ispod te stope samo četiri puta od 1980. godine, posljednji put tijekom pandemije Covida 2020. i nakon financijske krize 2008. godine.Uz to, inflacija bi premašila 6 posto, što bi prisililo središnje banke diljem svijeta na podizanje kamatnih stopa.

Uz prijetnju eskalacije rata na Bliskom istoku, MMF je poručio da je najbolji način za ograničavanje ekonomske štete okončanje sukoba.Osim toga, pozvao je centralne banke da ostanu na oprezu, a vlade koje razmatraju hitnu financijsku potporu potaknuo je da se usredotoče na privremene i ciljane mjere, s obzirom na to da većina zemalja ima neodrživo visoke razine duga. „Neciljane mjere – ograničenja cijena, subvencije i slične intervencije – su popularne. No, često su loše osmišljene i skupe“, rekao je Gourinchas.

INDEX.HR