Milatović uputio inicijativu: Neradna nedjelja ne predstavlja privilegiju, već minimalni standard dostojanstvenog rada

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je u skupštinsku proceduru predlog za promjenu Ustava, kojim bi se zaposlenima garantovalo pravo da ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika određenih zakonom.

U inicijativi Predsjednika se predlaže dopuna odredbe člana 64 Ustava Crne Gore na način da se predvidi mogućnost zakonskog propisivanja izuzetaka od opšteg pravila u onim djelatnostima u kojima je to neophodno radi zaštite javnog interesa.

Razlozi za dopunu odredbe

Ustavni sud je na sjednici održanoj 28. januara 2026. godine ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, obrazlažući da se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom. Naime, jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno je obavljanje djelatnosti nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

„Ovakva odluka Ustavnog suda ukazuje na institucionalni neuspjeh da se ovo pitanje riješi na trajan i ustavno održiv način. Kada se sistemski problem, koji direktno pogađa desetine hiljada zaposlenih, ne može dugoročno riješiti, odgovorni donosioci odluka pribjegavaju ustavnoj intervenciji. U tom smislu, predložena ustavna izmjena predstavlja nužan odgovor na jasno identifikovani problem. Ukinutim članom Zakona o unutrašnjoj trgovini, donesenim 2019. godine, bilo je propisano da trgovina na veliko i trgovina na malo ne može da se obavlja nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika određenim zakonom kojim se uređuju državni i drugi praznici. Izuzeci od ovog pravila bili su predviđeni za pojedine djelatnosti {apoteke, specijalizovane prodavnice ill kiosci za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja itd.). Upravo ovakva normativna rješenja i njihovo ukidanje doveli su do pravne nesigurnosti zaposlenih u sektoru trgovine. Radna prava, naročito u djelatnosti koja zapošljava gotovo 20% ukupno zaposlenih građana i generiše oko 14 odsto bruto domaćeg proizvoda, ne mogu zavisiti od političke volje trenutne većine, niti biti prepuštena čestim izmjenama ili sudskim osporavanjima“, navodi se u inicijativi Milatovića.

Naglašava se da trgovina predstavlja važan segment naše privrede, a njeni radnici zaslužuju stabilan, predvidiv i održiv normativni okvir, a ne privremena i lako oboriva rješenja.

„Kao Predsjednik Crne Gore, nedvosmisleno podržavam svaku inicijativu kojom se unapređuju prava zaposlenih u Crnoj Gori, pa i aktuelnu koja se tiče ponovnog normativnog propisivanja neradne nedjelje u crnogorskom zakonodavstvu. Međutim, smatram da zakonodavna inicijativa koja je podnijeta Skupštini Crne Gore, a kojom se predlaže novo zakonsko rješenje u ovoj oblasti, bez jasnog ustavnog uporišta, otvara pitanje dugoročne održivosti takvog rješenja. Ovo posebno imajući u vidu obrazloženje predmetne odluke Ustavnog suda, ali i određenje člana 145 Ustava Crne Gore prema kojem zakon mora biti saglasan sa Ustavom. Dopunom Ustava u dijelu koji se tiče prava zaposlenih, na način kako je dato u ovom predlogu, preduprijedila bi se mogućnost da Ustavni sud u budućnosti ponovo ukine zakonsku odredbu koja bi bila usvojena u Skupštini Crne Gore, jer bi navedena prava zaposlenih, koja se odnose na pravo da ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika određenih zakonom, dobila jasno i nesporno ustavno uporište“, ističe se u predlogu promjene Ustava.

Time bi se, kako se dodaje, istovremeno uspostavio dosljedan princip jednakosti, u okviru kojeg ne bi postojale razlike u tretmanu prava zaposlenih, osim u izuzetnim slučajevima kada je takvo odstupanje nužno radi zaštite jasno definisanog javnog interesa.

„Predlog da se na ovaj način proširi ustavom zagarantovani korpus prava zaposlenih temelji se na iskustvu Savezne Republike Njemačke. Naime, njemački Osnovni zakon (Grundgesetz), koji u tamošnjem sistemu ima karakter saveznog ustava, u članu 140 preuzeo je nekoliko važnih odredbi Vajmarskog Ustava iz 1919. godine. Tako je, pored ostalog, dio važećeg ustavnog okvira te zemlje i odredba kojom su nedjelja i državni praznici prepoznati kao dani odmora i duhovnog razvoja. Zakonodavstvom su, nadalje, taksativno pobrojane djelatnosti u kojima je dozvoljen rad nedjeljom i u dane praznika (hitne službe, policija, bolnice, ugostiteljski objekti, saobraćajna logistika, energetika, komunalne usluge, mediji i si.). i Važno je naglasiti da neradna nedjelja ne predstavlja privilegiju niti zabranu rada, već minimalni standard dostojanstvenog rada, koji obuhvata pravo na odmor, porodični život zaštitu zdravija zaposlenih. To su temeljne vrijednosti savremenih evropskih država i sastavni dio socijalnog modela kojem Crna Gora teži“, naglašava se u predlogu izmjene Ustava.

Konstatuje se da zaposleni u sektoru trgovine već rade više za manje – da je prosječna zarada u ovom sektoru niža od državnog prosjeka, te da im radna nedjelja faktički oduzima oko dva mjeseca godišnjeg odmora i smanjuje realna primanja za približno 150 eura mjesečno.