MILATOVIĆ U UN: OVO JE TRENUTAK USPJEHA CRNE GORE, NAŠA GENERACIJA IMA ODGOVORNOST DA ZAVRŠI EVROPSKI PUT

Predsjednik pred svjetskim liderima: Naša generacija ima odgovornost da završi evropski put Crne Gore do 2028. i pokaže da Balkan može ostaviti stare podjele iza sebe, a generacijama koje dolaze ostaviti više prilika nego što smo ih sami imali

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se svjetskim liderima na Generalnoj debati 81. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, poručujući da u vremenu ratova, geopolitičkih rivalstava, klimatskih promjena i ubrzanog tehnološkog razvoja međunarodna zajednica mora obnoviti povjerenje u multilateralizam, međunarodno pravo i institucije koje treba da štite mir, bezbjednost i ljudsko dostojanstvo.

Obraćanje predsjednika imalo je poseban značaj za Crnu Goru, koja ove godine obilježava 20 godina članstva u Ujedinjenim nacijama. Crna Gora je 28. juna 2006. godine, svega nekoliko sedmica nakon obnove nezavisnosti, postala 192. članica UN, a dvije decenije kasnije Milatović je pred Generalnom skupštinom govorio o putu koji je država prošla, ali i o tome gdje želi da bude u narednim decenijama.

Na početku obraćanja, predsjednik je čestitao dr Khaliluru Rahmanu na izboru za predsjednika Generalne skupštine UN, zahvalio bivšoj predsjednici Generalne skupštine Aneleni Berbok na predsjedavanju tokom 80. zasijedanja, kao i generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu na njegovom rukovođenju organizacijom i partnerstvu sa Crnom Gorom tokom protekle decenije.

Predstavljajući Crnu Goru kao balkansku i mediteransku državu, pouzdanu članicu NATO-a i zemlju koja stabilno napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji, Milatović je istakao privrženost regionalnoj saradnji i djelotvornom multilateralizmu.

Govoreći o povjerenju kao osnovi međunarodnih odnosa, predsjednik je podsjetio na crnogorsku izreku: „Riječ čovjeka veže.“ Kako je kazao, ono što važi među ljudima mora važiti i među narodima, a upravo su narodi svijeta u Povelji UN-a dali jedno od najvažnijih obećanja da će „spasiti buduća pokoljenja pošasti rata“.

Milatović je upozorio da se osam decenija kasnije svijet i dalje suočava sa ratovima i sukobima koji odnose živote i raseljavaju milione ljudi, dok geopolitička rivalstva i novi izazovi sve snažnije testiraju sposobnost međunarodne zajednice da zajednički djeluje.

Ukazao je da podaci o stanju u svijetu najbolje pokazuju razmjere izazova. U 2025. godini zabilježeno je 65 sukoba u kojima su bile uključene države, najviše od 1946. godine, od čega je osam bilo međudržavnih sukoba. U organizovanom nasilju tokom iste godine stradalo je oko 240.000 ljudi. Istovremeno, broj ljudi koji su prisilno raseljeni širom svijeta premašio je 120 miliona.

Predsjednik je zato otvorio pitanje da li je međunarodna zajednica ispunila obećanje dato budućim generacijama i naglasio da se povjerenje ne može graditi deklaracijama.

„Povjerenje se stvara kada se preuzete obaveze poštuju, kada se pravila primjenjuju dosljedno, kada institucije postupaju odgovorno i kada pojedinac kroz svoj svakodnevni život svjedoči stvarnim benefitima međunarodne saradnje“, kazao je Milatović.

Poseban dio obraćanja predsjednik je posvetio dvadesetogodišnjici članstva Crne Gore u Ujedinjenim nacijama. Podsjetio je da je Crna Gora prije dvije decenije, ubrzo nakon mirne obnove nezavisnosti, zauzela svoje mjesto u Generalnoj skupštini UN kao punopravna članica.

„Dijete rođeno u Crnoj Gori te godine danas ima dvadeset godina“, kazao je Milatović, ističući da je čitava generacija odrastala uz transformaciju države, od novoobnovljene nezavisne zemlje do države koja danas nastoji da doprinosi oblikovanju Balkana koji se ne definiše sukobima iz prošlosti, već prilikama budućnosti.

Govoreći o međunarodnoj poziciji Crne Gore, predsjednik je podsjetio na članstvo u NATO-u od 2017. godine, ocijenivši da je ono doprinijelo ne samo sopstvenoj bezbjednosti Crne Gore, već i stabilnosti regiona. Istakao je da je Crna Gora sačuvala dobre odnose sa susjedima i pokazala da multinacionalno, multivjersko i multikulturalno društvo svoju raznolikost može pretvoriti u povjerenje, osjećaj pripadnosti i zajedničku svrhu.

Na unutrašnjem planu, kako je naveo, Crna Gora je transformisala svoju ekonomiju i osnažila demokratske institucije, uz svijest da je pred njom još mnogo posla, ali i da su postavljeni temelji društva u kojem rad i talenat otvaraju vrata, a mladi budućnost mogu vidjeti u svojoj zemlji.

Milatović je naglasio da za Crnu Goru Evropska unija nije samo odredište, već put prožet vrijednostima kojem je država snažno posvećena.

„Naš cilj je jasan: da do 2028. godine ponosno gledamo kako se zastava Crne Gore vijori među zastavama država članica Evropske unije“, poručio je predsjednik.

Podsjetio je da je evropska perspektiva Zapadnog Balkana potvrđena još na Samitu u Solunu 2003. godine, u vremenu kada je multilateralizam bio u usponu, a Evropska unija otvarala vrata novim članicama, dok je Balkan tek izlazio iz sjenke ratova i podjela devedesetih.

Danas je, kako je ocijenio, međunarodno okruženje značajno drugačije, a međunarodni poredak ulazi u novu i neizvjesnu fazu.

U takvim okolnostima proširenje Evropske unije predstavlja strateško vizionarstvo i jednu od najvažnijih investicija Evrope u mir, bezbjednost i dugoročnu stabilnost.

„Budućnost čitavog Balkana je u Evropskoj uniji“, poručio je Milatović.

Istakao je da je Crna Gora ponosna što danas predvodi proces evropskih integracija regiona i što je spremna da posluži kao primjer drugim državama kandidatima.

Prema njegovim riječima, značaj crnogorskog puta nije u tome što je bio bez teškoća, već u tome što pokazuje da je napredak moguć, da reforme daju rezultate i da demokratska politička kultura može mijenjati društva.

Predsjednik je podsjetio i da su se ranije ove godine u Crnoj Gori okupili lideri iz cijele Evrope na Samitu EU-Zapadni Balkan, ocijenivši da je taj događaj imao značenje koje prevazilazi protokol, jer je pokazao dokle je Crna Gora stigla i koliko je njena evropska budućnost blizu. Istakao je da je taj skup istovremeno poslao važnu poruku o cijelom regionu: da Balkan kroz saradnju, povezivanje, ekonomske prilike i evropske integracije može otvoriti novo poglavlje.

Govoreći o odgovornosti svoje generacije, Milatović je naglasio da ona nije vezana samo za funkcije, već za mogućnost da se doprinese pomirenju, regionalnoj povezanosti, demokratskoj otpornosti i evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana. Posebno je istakao da trajno pomirenje ne može biti zasnovano na poricanju, selektivnom pristupu pravdi ili veličanju osuđenih za ratne zločine.

„Ono zahtijeva poštovanje presuda međunarodnih sudova i jednako dostojanstvo za svaku žrtvu, bez obzira na njen identitet ili porijeklo“, poručio je predsjednik.

Dodao je da Crna Gora u svijetu koji traži dokaz da međunarodna saradnja i dalje daje rezultate želi da doprinese viziji Balkana koji će upravo to potvrditi.

Govoreći o ulozi Crne Gore u Ujedinjenim nacijama, Milatović je istakao da principi koji usmjeravaju državu kod kuće određuju i njeno međunarodno djelovanje.

Crnu Goru je predstavio kao pouzdanog, kredibilnog i dosljednog partnera, posvećenog multilateralnom sistemu utemeljenom na Povelji UN-a, usaglašenom sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije i bliskom saradnjom sa NATO saveznicima i EU partnerima u očuvanju međunarodnog mira i bezbjednosti.

Istakao je da ta posvećenost dolazi u trenutku kada se i same Ujedinjene nacije suočavaju sa velikim iskušenjima. Sukobi, klimatske promjene, vještačka inteligencija i nove tehnologije sve su snažnije međusobno povezani, dok nacionalni okviri pojedinačno ne mogu odgovoriti na izazove koji prelaze granice država.

„Odgovor nije u povlačenju iz multilateralizma, već u kreiranju njegovog djelotvornijeg oblika“, rekao je Milatović.

Crna Gora, kako je poručio, snažno podržava reformsku agendu UN-a i cilj izgradnje Ujedinjenih nacija koje će biti djelotvornije, agilnije, pristupačnije, finansijski održivije i sposobne da odgovore izazovima savremenog svijeta.

Reforma, prema njegovim riječima, mora ojačati sposobnost UN-a da daje konkretne rezultate tamo gdje je to najvažnije: u sprečavanju sukoba, zaštiti ljudskih prava i sloboda, održivom razvoju i odgovoru na humanitarne krize.

Posebnu pažnju posvetio je Savjetu bezbjednosti UN, koji mora pokazati veću djelotvornost, širu zastupljenost, punu odgovornost i potpunu transparentnost.

Govoreći o pravu veta, Milatović je naglasio da njegovo korišćenje mora podrazumijevati „težinu savjesti“, naročito u situacijama velikih stradanja i masovnog gubitka civilnih života.

„Povelja Ujedinjenih nacija mora ostati naša zajednička polazna tačka. Možete računati na Crnu Goru kao konstruktivnog partnera u tim nastojanjima“, poručio je predsjednik.

Govoreći o ratu u Ukrajini, Milatović je ponovio da Crna Gora ostaje posvećena podršci Ukrajini i pozdravlja sve kredibilne diplomatske napore usmjerene ka okončanju rata.

„Vjerujemo da se pravedan i trajan mir mora postići kroz dijalog i diplomatiju“, kazao je.

U dijelu obraćanja posvećenom Bliskom istoku, predsjednik je poručio da odgovornost međunarodne zajednice u Gazi počinje zaštitom ljudskih života. Civili moraju biti zaštićeni, a humanitarna pomoć mora sigurno i nesmetano stići do onih kojima je najpotrebnija.

Istovremeno, naglasio je da Izraelci zaslužuju trajnu bezbjednost, dok Palestinci zaslužuju dostojanstvo, slobodu i održivu sopstvenu državu. Crna Gora podržava rješenje o dvije države, kojim bi Izrael i nezavisna i održiva Palestina živjeli jedni pored drugih u miru i bezbjednosti, uz međusobno priznavanje.

Milatović je kazao da razoružanje Hamasa ostaje važan element održivog dogovora i da cijeli proces mora biti zasnovan na punom poštovanju međunarodnog humanitarnog prava.

„Različiti sukobi nose različite istorijske korijene. Ali na ljudsko dostojanstvo ne smiju se primjenjivati dvostruki aršini. Isto važi za primjenu međunarodnog prava“, poručio je predsjednik.

U tom kontekstu govorio je i o slobodi plovidbe u Hormuškom moreuzu, naglašavajući da njena bezbjednost ima posljedice daleko izvan regiona.

Poremećaji na toj ruti, kako je naveo, ne utiču samo na tržišta energenata i globalnu trgovinu, već i na dostupnost hrane.

Istovremeno, upozorio je da međunarodna zajednica ne smije dozvoliti da sukobi koji privlače manje pažnje budu zaboravljeni.

U Sudanu, Mjanmaru, na Haitiju i drugim kriznim područjima civili se i dalje suočavaju sa nasiljem, raseljavanjem i dubokom neizvjesnošću.

Milatović je istakao da su ljudska prava u samom srcu društva koje Crna Gora gradi, ali i međunarodnog poretka za koji se zalaže.

Ljudsko dostojanstvo, kazao je, univerzalno je i nedjeljivo. To podrazumijeva zaštitu prava i sloboda svakog pojedinca, borbu protiv diskriminacije i govora mržnje, ali i očuvanje nezavisnih institucija, slobodnih medija i civilnog društva kao temelja demokratskih društava.

Govoreći o karakteru Crne Gore, predsjednik je naglasio da je država ponosna na svoj multietnički, multivjerski i multikulturalni karakter.

„Mi dobro znamo da raznolikost nije izazov kojim se upravlja, već snaga i bogatstvo koje se čuva“, kazao je.

Podsjetio je da Crna Gora, kao mala država istkana od različitih kultura, vjera i identiteta, leži na raskršću Mediterana i Balkana i da je njena istorija naučila da se suživot ne može uzimati zdravo za gotovo, već se mora obnavljati sa svakom novom generacijom.

„Možda upravo zato tako dobro razumijemo da povjerenje nije odsustvo razlika, već sposobnost da s tim razlikama živimo, ne dozvoljavajući im da prerastu u podjele“, poručio je Milatović.

U vremenu sve izraženije polarizacije, dodao je, društva ne postaju snažnija unifikacijom, već izgradnjom institucija koje svakom građaninu obezbjeđuju istu pravičnost i jednako dostojanstvo.

Predsjednik je poseban dio obraćanja posvetio budućim generacijama i odgovornosti današnjih lidera. Kazao je da će odluke koje se danas donose u oblasti mira, tehnologije i klimatskih politika odrediti živote generacija koje tek dolaze.

Podsjetio je na Pakt za budućnost i poruku da današnje odluke ne smiju oduzeti šanse onima koji će sjutra živjeti sa njihovim posljedicama.

Istovremeno, naglasio je da mladi ne smiju biti samo posmatrači odluka koje se tiču njihove budućnosti.

„Oni u njihovom stvaranju moraju imati svoj glas“, rekao je Milatović.

Crna Gora se, kako je naveo, odazvala pozivu mladih da umjesto pukog učešća dobiju stvaran uticaj u donošenju odluka. Mladi ljudi, istakao je, nijesu samo korisnici javnih politika, već ravnopravni partneri u njihovom kreiranju.

Milatović je obrazovanje označio kao jedan od najvažnijih instrumenata za stvaranje društva budućnosti. Obrazovanje, prema njegovim riječima, mlade oprema znanjem, kritičkim mišljenjem i vrijednostima potrebnim da grade bolji svijet.

Govoreći lično, predsjednik je istakao da zna kako obrazovanje pomjera granice mogućeg.

„Rođen sam i školovan u Crnoj Gori. Upravo mi je obrazovanje dalo priliku da studiram i radim u inostranstvu, da učim od drugih zemalja i institucija, te da se na kraju vratim kući kako bih služio svojoj državi“, kazao je.

To iskustvo, dodao je, oblikovalo je njegovo uvjerenje da mjesto u kojem je dijete rođeno nikada ne smije određivati granice onoga što to dijete može postati.

„Naša je odgovornost da proširimo te mogućnosti: da gradimo škole koje inspirišu, institucije koje prepoznaju talenat, ekonomije koje nagrađuju ideje i rad, te društva u kojima mladi ljudi imaju razlog da ostanu, a oni koji su otišli razlog da se vrate“, poručio je predsjednik.

Govoreći o položaju malih država, Milatović je naglasio da veličina zemlje ne određuje veličinu njene vizije.

„Kada dolazi iz male zemlje, čovjek ponekad može pretpostaviti da veća veličina donosi i veću viziju i veću mudrost. Ali Ujedinjene nacije nas podsjećaju na jednostavnu istinu: vizija i mudrost se ne mjere veličinom jedne zemlje, već idejama koje donosimo i odgovornošću s kojom postupamo“, kazao je.

Predsjednik je govorio i o vještačkoj inteligenciji i novim tehnologijama, naglašavajući da one donose ogromne mogućnosti, ali istovremeno nameću odgovornost da tehnološka transformacija ostane usmjerena na čovjeka i zasnovana na pravima.

„Tehnologija mora ostati u službi čovječanstva, nikada obrnuto“, poručio je Milatović.

Istakao je da brzina tehnoloških promjena zahtijeva međunarodnu saradnju, jer nijedna država pojedinačno ne može adekvatno odgovoriti na sve rizike koje donosi tehnološka transformacija.

Klimatske promjene, kazao je Milatović, zahtijevaju istu vrstu dugoročne odgovornosti.

Podsjetio je na identitet Crne Gore kao ekološke države i naglasio da njene planine, rijeke, šume i Jadransko more nijesu samo prirodni resursi.

„Oni su dio našeg nacionalnog bića i zalog koji ostavljamo budućim pokoljenjima“, kazao je.

Istovremeno, ukazao je na dimenziju globalne pravičnosti, jer zemlje i zajednice koje su najmanje doprinijele klimatskoj krizi često prve i najteže osjećaju njene posljedice.

„Nijedna zemlja ne može sama riješiti ovaj izazov. To je jedan od dokaza da efikasni multilateralizam ostaje nezamjenjiv“, poručio je predsjednik.

Milatović je podsjetio da je Crna Gora prije dvije decenije stupila u dvoranu Generalne skupštine UN na početku novog poglavlja svoje istorije. U međuvremenu je, kako je kazao, izgradila institucije, učvrstila svoje mjesto na globalnoj sceni, osnažila ekonomiju i demokratiju i stigla pred prag članstva u Evropskoj uniji.

„Naša transformacija nije okončana, ali je njen pravac jasno trasiran“, rekao je Milatović.

Govoreći o tome gdje želi da Crna Gora bude za narednih 20 godina, predsjednik je izrazio očekivanje da će nova generacija crnogorskih predstavnika u ovoj dvorani moći da kaže da je država iskoristila svoj istorijski trenutak, da je zaokružila evropski put, da je region ostavio stare podjele iza sebe i da je Crna Gora čvrsto stajala u odbrani pravila i principa koji čuvaju mir.

A iznad svega, kazao je, nada se da će buduća generacija moći da kaže nešto mnogo jednostavnije: „Da smo im dali više prilika nego što smo ih imali mi sami.“

Prema riječima predsjednika, upravo je to krajnja odgovornost lidera: ne samo upravljati sadašnjošću, već širiti mogućnosti za budućnost.

Na samom kraju obraćanja, Milatović se vratio na poruku sa početka govora, na značaj date riječi i odgovornosti koju ona nosi.

„Možda je upravo to ono što je Ujedinjenim nacijama danas najpotrebnije. Ne nova obećanja za svaki novi izazov, već obnovljeno uvjerenje da obećanja koja smo već dali i dalje imaju svoju težinu: da ćemo poštovati Povelju UN-a, štititi ljudsko dostojanstvo, očuvati mir i onima koji dolaze poslije nas ostaviti više mogućnosti nego što smo sami naslijedili“, poručio je predsjednik Crne Gore.

„Crna Gora će nastaviti da daje svoj doprinos navedenom kod kuće, u našem regionu i ovdje, u Ujedinjenim nacijama“, zaključio je predsjednik Milatović.