Milatović: Izbor sudija Ustavnog suda iznad je političkih interesa; Dragović: PES će podržati Jelenu Ružičić

Poslanici bi na današnjoj sjednici Skupštine trebalo da biraju nedostajuće sudije Ustavnog suda. Trebalo bi da se izjasne o kandidatima za sudije Ustavnog suda – sudiji Višeg suda u Podgorici Predragu Krstonijeviću i sutkinji Vrhovnog suda Jeleni Ružičić, koje je za tu funkciju predložio predsjednik države Jakov Milatović.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da poslanici danas ne odlučuju samo o izboru sudije Ustavnog suda, već o tome koliko su spremni da zaštite ustavni poredak, prava građana i povjerenje u državne institucije.

“Ovo je odluka koja prevazilazi svaki pojedinačni politički interes. Ustavni sud nije institucija koja pripada bilo kojoj vlasti. Sudije Ustavnog suda ne biramo da služe bilo kojoj političkoj većini, već da štite Ustav”, poručio je Milatović.

Naglasio je da građani imaju pravo na državu u kojoj institucije funkcionišu, njihova prava su zaštićena, izborni procesi imaju punu pravnu sigurnost, a odluke se donose u skladu sa Ustavom i zakonom.

Prema njegovim riječima, Ustavni sud mora biti iznad partijskih interesa, političkih pregovora i trenutnih odnosa snaga u parlamentu.

“Pravosudne institucije ne smiju biti taoci političkih kalkulacija. O njihovom sastavu mora se odlučivati odgovorno, isključivo na osnovu profesionalnih rezultata, stručnosti i integriteta kandidata”, rekao je Milatović.

Govoreći o kandidatkinji koju je predložio, Milatović je istakao da je odluku donio isključivo na osnovu stručnih kriterijuma.

“Rukovodeći se isključivo tim kriterijumima, odlučio sam da Skupštini Crne Gore za sutkinju Ustavnog suda predložim Jelenu Ružičić”, kazao je on.

Kako je naveo, Ružičić ima gotovo tri decenije iskustva u pravosuđu, od čega 20 godina na sudijskoj funkciji. Bila je sutkinja Osnovnog suda u Nikšiću, Upravnog suda, a od februara 2024. godine i sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore.

Posebno je izdvojio njen trogodišnji angažman u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, gdje je radila na predmetima iz Crne Gore i regiona.

“Takva biografija je izuzetno rijetka u crnogorskom pravosuđu jer objedinjuje dug sudijski staž, iskustvo u različitim sudskim instancama i snažno poznavanje ljudskih prava i evropskih pravnih standarda. Smatram da posjeduje znanje, integritet i profesionalni kredibilitet potrebne za odgovorno obavljanje funkcije sutkinje Ustavnog suda”, rekao je Milatović.

Osvrnuo se i na politički dogovor vlasti i opozicije o evropskim pitanjima, ocijenivši da je dijalog važan, ali da njegovu vrijednost potvrđuje dosljedna primjena.

“Važno je da dogovoreni rokovi budu ispoštovani i da građani vide konkretne rezultate, uključujući i izbor sudija Ustavnog suda. Funkcionalne institucije gradimo prvenstveno zbog građana Crne Gore, a ne samo zbog evropskih izvještaja ili očekivanja naših partnera”, poručio je predsjednik.

Dodao je da evropski put nije odvojen od svakodnevnog života ljudi.

“On počinje tamo gdje institucije funkcionišu, gdje je pravda dostupna, gdje su izborni procesi sigurni i gdje svaki građanin zna da će ga država zaštititi. Kao predsjednik Crne Gore, izvršio sam svoju ustavnu nadležnost i dostavio obrazložen predlog. Sada je na Skupštini Crne Gore da, u skladu sa svojom ustavnom ulogom, obezbijedi izbor sudija i omogući puno funkcionisanje Ustavnog suda”, naglasio je.

Kazao je da se istinski napredak ne mjeri obećanjima i deklaracijama.

“Stvaran napredak postoji onda kada građanin osjeti da institucije funkcionišu, da zakon jednako važi za sve i da država svoje obaveze izvršava odgovorno i na vrijeme. Zato očekujem da Skupština ovaj predlog razmotri odgovorno i odluku donese prema stručnosti, iskustvu i integritetu kandidatkinje. Pred nama nije samo odluka o izboru jedne sutkinje. Pred nama je odluka o tome kakvu državu želimo da gradimo. Državu u kojoj institucije zavise od politike ili državu u kojoj politika poštuje institucije”, zaključio je Milatović.

Poslanik Pokreta Evropa sad Darko Dragović naveo je da je ustavna obaveza da se danas sudije izaberu.

“PES će podržati predlog Milatovića za izbor Ružičić”, poručio je Dragović.

Nikolić: Ustavni sud mora biti kredibilan a ne samo popunjen

Naš najveći problem je što se govori kad će Ustavni sud biti kompletiran a ne ko će u njemu da sjedi, rekao je poslanik DPS-a Andrija Nikolić, prenosi Pobjeda.

Zato se, kako kaže, sve manje govori o kvalitetu kandidata.

“Nesporno je važno da Ustavni sud bude u punom sastavu. Nekompletan Ustavni sud ne znači samo da neki predmeti čekaju, već da se obesmišljava ustavni balans između grana vlasti”, rekao je on.

Dodaje da se otvara prostor da se neustavni zakoni primjenjuju godinama.

“A kad država nema instituciju da odgovori na to, onda se dovodi u pitanje pravna sigurnost građana. Danas imamo predmete od izuzetnog značaja u kojima se čeka odluka. Podsjetiću na Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakon o unutrašnjim poslovima za koje nemamo do danas odgovor da li su usaglašeni. To su pitanja koja zadiru u ljudska prava”, poručio je on.

Knežević: Glasaćemo za oboje sudija

Lider DNP-a Milan Knežević rekao je da “Ustavni sud nismo mogli sastaviti zbog Alabara”

“Ajde da vidimo kako će ovo dvoje sudija Ružičić i Krstonijević da se izjasne oko Alabara i oko koncesije za aerodrome i Južnokorejce, jer mislim da se radi o ozbiljnoj korupciji u oba slučaja”, rekao je Knežević.

On kaže da će se vidjeti šta će SDT uraditi povodom toga.

“Ja bih volio da hapse i u avgustu a ne samo u decembru da bi se zatvorila poglavlja 23 i 24”, rekao je Knežević.

On je poručio da će DNP glasati za oboje sudija.

Podsjećamo, Krstonijeviću je, nakon što u prvom krugu nije dobio dvotrećinsku većinu, sada potrebna podrška najmanje 49 poslanika, dok Ružičić u prvom krugu mora dobiti najmanje 54 glasa.

Za izbor sudija Ustavnog suda potrebna je kvalifikovana većina – dvotrećinska podrška svih poslanika, odnosno najmanje 54 glasa u prvom krugu glasanja.

Ukoliko kandidati tada ne budu izabrani, u drugom krugu potrebna je podrška tri petine poslanika, odnosno najmanje 49 glasova.

Ustavni sud trenutno ima šest od ukupno sedam sudija, a njegovo kompletiranje jedan je od ključnih uslova za zatvaranje pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom koja se odnose na vladavinu prava.

Izbor sudija dio je sporazuma vlasti i opozicije postignutog 7. jula uz posredovanje Delegacije EU, kojim su se potpisnici obavezali da će kroz politički dijalog obezbijediti izbor dvoje sudija Ustavnog suda.

Popunjavanje Ustavnog suda jedan je od ključnih uslova za zatvaranje poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom koja se odnose na vladavinu prava. Trenutno ta institucija ima šest od zakonom predviđenih sedam sudija.

Izvor: CdM