U proteklim godinama napravljen je značajan pomak ka unapređenju poslovnog ambijenta. Prije svega, uvođenje Zakona o fiskalizaciji u velikoj mjeri je spriječilo zloupotrebe i utaju poreza neodgovornih pojedinaca, a kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ znatno su smanjena poreska opterećenja na rad, što je rezultiralo smanjenjem rada na crno, porastom broja prijavljenih radnika i gotovo nepromijenjenim brojem nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, saopštio je u intervjuu za Pobjedu predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica.
“Stvoren je povoljniji investicioni ambijent, naročito za strane investitore koj i pri planiranju poslovanja uvažavaju troškove bruto zarade zaposlenih. Prema ovom kriterijumu, trenutno predstavljamo jedno od najkonkurentnijih tržišta za ulaganje. Najvažnije je što su pomenute reforme dovele do povećanja životnog standarda i zadovoljstva zaposlenih. Zahvaljujući brojnim programima subvencija i podsticaja, uključujući IPARD, svjedočimo pokretanju brojnih biznisa i ekonomskih aktivnosti. To je rezultiralo smanjenjem nezaposlenosti i povećanjem kupovne moći građana, a time i boljim poslovnim rezultatima privrede i povećanjem likvidnosti u posljednjih nekoliko godina”, kazao je Mikavica.
Koji su to problemi i biznis barijere koji najviše opterećuju poslovanje crnogorskih privrednika? Što bi trebalo uraditi da bi poslovni ambijent u Crnoj Gori bio povoljniji?
MIKAVICA: Kada govorimo o izazovima sa kojima se suočava privreda, najbolje ih oslikava strateški dokument Unije poslodavaca (UPCG) pod nazivom Biznis agenda 2025, objavljen prošlog mjeseca. U njemu smo identifikovali deset ključnih izazova za crnogorsku ekonomiju. Među najvažnijima su: potreba za efikasnijom javnom upravom, neadekvatan regulatorni okvir, prisutnost sive ekonomije, otežan pristup finansijama, te nesklad obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada.
Ove teme sve više zauzimaju pažnju medija i šire javnosti. Uklanjanjem biznis barijera koristi imaju ne samo privrednici, već i društvo u cj elini, što predstavlja prvi i najvažniji korak ka kvalitetnijem životu. Paralelno s tim, važno je jačati institucije sistema koje treba da budu jače i od samih pojedinaca koji ih vode. Optimizacija javne uprave, što je ključni cilj Strategije reforme javne uprave 2022-2026, ostaje veliki izazov, posebno u dijelu upravljanja javnim službama i ljudskim resursima. Javni sektor, koji obuhvata 23,7 odsto ukupne zaposlenosti, uz veliki broj dodatnih ugovora o djelu, čini skoro trećinu ukupno zaposlenih u Crnoj Gori. Uz to, javna uprava je i dalje neefikasna, prvenstveno zbog ograničenog digitalnog pristupa i nepovezanosti institucija. Potreban nam je jedinstveni e-portal.
Proces modernizacije javnih usluga je započet, ali napreduje sporo. Iako je strateški okvir za borbu protiv korupcije unaprijeđen kroz Strategiju 2024-2028, implementacija ostaje nedosljedna. Slaba primjena zakona o prijavljivanju imovine i zaštiti zviždača omogućava pojedinim funkcionerima da prikriju nezakonito stečenu imovinu.
Crna Gora je ostvarila napredak u sistemu javnih nabavki, ali i dalje postoje problemi u implementaciji: konkurencija je slaba, a cijena ostaje glavni kriterijum. Neophodno je smanjenje visokog udjela malih i direktnih nabavki, kako bi se izgradilo povjerenje kompanija u ovaj proces.
Zdravo tržište koje prepoznaje i nagrađuje kvalitet i trud pojedinaca temelj je dugoročnog razvoja. Borba protiv sive ekonomije i korupcije, uz osnaživanje inspekcijskih službi i zaštitu zviždača, ostaje ključni prioritet.
Kako ocjenjujete kvalitet socijalnog dijaloga u Crnoj Gori i saradnju sa socijalnim partnerima? Što bi trebalo uraditi da bude na višem nivou?
MIKAVICA: U Crnoj Gori je uspostavljena solidna pravna i institucionalna osnova za socijalni dijalog. I pored suprotstavljenih stavova i izražene borbe za zaštitu interesa članova, kada je riječ o pitanjima vezanim za položaj radnika, zdravlje, sigurnost i kvalitet života, dijalog između predstavnika sindikata, poslodavaca i Vlade možemo ocijeniti kao konstruktivan. On se vodi uz međusobno razumijevanje i zajednički cilj: jačanje položaja zaposlenih, konkurentnosti i dalji razvoj kompanija, te stvaranje stabilnog poslovnog ambijenta.
Izmjenama Zakona o radu iz 2019. i Opšteg kolektivnog ugovora znatno je unaprijeđen položaj zaposlenih. Uvedene su naknade za dežurstvo, dvokratni rad, rad nedj eljom i rad od kuće, čime je unaprijeđen balans između privatnog i poslovnog života.
Potpisani su i brojni granski kolektivni ugovori, koji prepoznaju specifičnosti sektora. Ipak, nedostatak kolektivnog ugovora u trgovini i finansijama ostaje ozbiljan nedostatak. Kolektivno pregovaranje na nivou preduzeća je i dalje nedovoljno razvijeno. Iako zakonski okvir obavezuje Vladu da konsultuje Socijalni savjet prilikom donošenja zakona i politika, te konsultacije se često sprovode kasno ili bivaju zaobiđene.
Poštovanjem stavova Socijalnog savjeta i postavljanjem opšteg interesa iznad partikularnih i političkih, dodatno će se osnažiti socijalni dijalog.
POBJEDA
