U toku je prva sjednica Anketnog odbora za postupanja državnih organa u političkim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce, uključujući i aktivnosti tzv. „Crnih trojki“.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da treba uputiti dopis Ministarstvu pravde da im daju odgovor da li mogu da se bave pitanjima teških ubistava.
“Pobrojaću koja su to: ubistvom ministra odbrane Pavla Bulatovića, glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića, inspektora Slavoljuba Šćekića. Tražićemo od Ministastva pravde odgovor da li nam zakon dozvoljvava da se bavimo tim temama. Pored toga tražićemo odgovor da li možemo da se bavimo i ubistvima Darka Belog Raspopovića, visokog policijskog funkcionera, Gorana Žugića, savjetnika predsjednik države, Miloša Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Baje Sekulića i Srđana Vojičića, za koje u javnosti postoji narativ da imaju političku pozadinu“, istakao je Mandić.
Predlaže da se oddor bavi pitanjem napada na novinare i druge intelektualce.
„U obraćanju Ministarstvu treba da tražimo da Odbor bavi napadima na novinare i intelektualce a to su Duško Jovanović, Gojko Mitrović, Tufik Softić, Željko Ivanović, Radovan Aleksić, Predrag Šuković, Vojo Laković, Mladen Stojović, Jevrem Brković, Momir Vojvodić i Aleksandar Saša Pejanović“, kazao je Mandić.
Ocijenio je da treba pozvati predstavnike policije i tužilaštva, posebno iz tog vremena, ali i žrtve ovih napada te one koji su kasnije i sami priznali da su učestovali u ovim napadima.
„Mislim da ovaj odbor može da da rezultate i da može da se dođe do istine. Treba da pozovemo žrtve napade i učesnike tih napada. Vjerujem da ćemo pomoći nadležnima da dođu do istine i da građani Crne Gore čuju šta se odgodilo, rekao je Mandić.
Poslanik DPS Okar Huter rekao je da jako važno da se utvrdi metodologija, te da se ne smiju prisvajati ovlašćenja koja odbor nema jer postoje institucije koje vode istrage. On je apelovao i da se tragedije ne zloupotrebljavaju u političke svrhe.
Poslanica GP URA Ana Novaković Đurović rekla je da parlamentarna većina na čelu sa Mandićem ne dozvoljava da se poštuje poslovnik i nije omogućila opoziciji da postavlja pitanja.
„Još jednom smo dobili potvrdu karaktera ove parlamentarne većine“, rekla je Novaković-Đurović.
Poslanik Milan Knežević (DNP) rekao je da se prema dokumentu koji su dobili od Ministarstva pravde može vidjeti da se odbor ne može baviti sa dva ili tri slučaja, ali ostalima može. Podržao je Mandićev predlog.
Miodrag Laković (PES) rekao je da bi bilo preambiciozno vjerovati da će odbor rasvijetliti neko ubistvo, ali se kroz rad odbora može doći do konkretnih informacija o sprezi dijela institucija i kriminala.
Odbor je jednoglasno usvojio pravilnik o radu.
Mandić je rekao da odbor treba da se pozabavi počiniocima ubistava koji nijesu otkriveni više decenija. Posebno o ubistvu Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka-Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša-Miška Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote-Baje Sekulića i Srđana Vojičića, ali treba pitati Ministarstvo pravde da li se vode neki postupci, kako ne bi bilo prepreka da se odbor uključi.
Laković je rekao da su se sva krivična djela koja je naveo Mandić desila u Crnoj Gori sem ubistva Bulatovića, koje se desilo 2000. godine u Beogradu. Mjesna i stvarna nadležnost, kazao je, stoga pripada organima Republike Srbije.
„Nas sve zanima istina o tom zločinu ali pitanje koje institucije treba pitati o tome“, rekao je Laković.
Mandić je rekao da treba zatražiti kompletnu dokumentaciju o radu Anketnog odbora savezne Skupštine iz 2002. godine, koji se bavio atentatom na Bulatovića. Kazao je da treba skupiti sve što se može i imati u vidu da je prst sumnje bio uperen na određena lica iz Crne Gore.
Laković je rekao da nije za to da se podaci odbora koji je vodio Šešelj, kasnije presuđeni ratni zločinac, koriste u crnogorskom parlamentu. Svakako, kazao je, treba zatražiti podatke od drugih organa.
Vladimir Dobričanin (UCG) rekao je da se mora saznati istina o ovim napadima.
Milan Knežević rekao je da su posebno upozoravajuće sumnje da je u ubistvu Bulatovića logistiku dala zloglasna Sedma uprava DB. Kazao je da nije presudno je li Šešelj vodio anketni odbor koji se bavio ubistvom Bulatovića, jer je u pitanju bilo tijelo sastavljeno od poslanika iz raznih partija.
„Podatke treba tražiti od svih organa koji su sukcesor bivše zajedničke države“, kazao je Knežević.
Bogdan Božović (SNP) saglasan je sa predlogom Mandića.
„NIjesmo u ulozi tužilaštva i sudstva ali vjerujem da je značajno da u okviru ove parlamentarne većine postoji volja da se sve ovo sagleda. Pavle Bulatović je bio državljanin Crne Gore, jedan od osnivača i stubova SNP-a, i očekujem da kolege podrže da se i o njegovom ubistvu razgovara i da se dobije dokumentacija“, rekao je Božović.
Momčilo Leković (Demokratska Crna Gora) rekao je da čvrsto vjeruje da odbor može da postigne uspjeh. Kada bi odbor dao doprinos da se makar jedan od navedenih slučajeva rasvijetli, to bi bio dobar rezultat.
Leković je rekao da podržava predlog Mandića da se raspravlja o ovim ubistvima i da se od Ministarstva pravde dobije odgovor na pitanje za koje slučajeve se vode postupci.
Huter je rekao da Knežević treba da pojasni raniju izjavu da su članovi odbora pod prijetnjom i da rad u ovom odboru nosi rizik.
Knežević je kazao da nema nikakvih indicija, ali treba imati u vidu da su mnogi nalogodavci i počinioci pomenutih napada i dalje živi i da su još na slobodi.
„Vjerovatno je jasno da postoji interes da ovaj odbor ne uspije. Hoće li neko od članova odbora biti napadnut, ja to ne zna. Mogu vam reći samo da nije bila neka navalica da se bude član ovog odbora. Ja sam to prihvatio i vjerujem da možemo uspjeti“, naglasio je Knežević.
Mandić je rekao da jeste na čelu tog odbora bio Vojislav Šešelj, ali odbor ne čini predsjednik jer je to tijelo činilo puno časnih i poštenih ljudi iz tadašnje vlasti i opozicije.
Na dnevnom redu je razmatranje metodologije rada Odbora sa Predlogom pravilnika o radu tog skupštinskog tijela.
Iz Skupštine su rekli da je na dnevnom redu i razmatranje inicijativa o konkretnim temama za saslušanje.
Odluku o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora Skupština Crne Gore usvojila je 20. februara.
Za odluku o formiranju anketnog odbora koji će se baviti Crnim trojkama glasala su 44 poslanika.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je, na zasijedanju na kojem je usvojena ta odluka, poručio da je to veoma važan trenutak za demokratizaciju Crne Gore i suočavanje sa prošlošću.
Sjednica će obuhvatiti razmatranje djelovanja nadležnih institucija u vezi sa ovim slučajevima, koji su izazvali veliko interesovanje javnosti. Anketni odbor formiran je s ciljem utvrđivanja činjenica i odgovornosti u vezi sa brojnim napadima i ubistvima koja su ostavila duboke tragove u društvu.
Izvor: Gradski.me/RTCG
