Biznis danasEkonomija, kompanije i tržišta Crne Gore na jednom mjestu.16. новембар 2026.
↗ Tržišta
Učitavanje tržišta…

Mandić kandidovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Mandić kandidovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir



Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, zajedničkom inicijativom sa kolegama iz izraelskog Kneseta Amirom Ohanom i američkog Kongresa Majkom Džonsonom, kandidovao je predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa za ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir.

Mandićev potpis na zajedničku inicijativu sa Ohanom i Džonsonom, predstavnici delegacije njegovog kabineta predali su u utorak tokom zvanične posjete Jerusalimu.

Osjećam se ponosno što je delegacija mog kabineta u svetom gradu Jerusalimu uručila moj potpis na zajedničku nominaciju predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa za ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir, koju su, zajedno sa mnom, inicirali predsjednik Kongresa SAD Majk Džonson i predsjednik Kneseta Amir Ohana – napisao je juče Mandić u objavi na platformi Iks.

Mandić, kako je dodao u objavi, duboko vjeruje da na taj način šalju jasnu poruku da su Zapadnom Balkanu i Bliskom istoku, kao i cijelom svijetu, danas najpotrebniji mir i stabilnost.

Sigurni smo da će i brojne druge kolege, predsjednici parlamenata zemalja svijeta, podržati ovu našu plemenitu inicijativu – zaključio je Mandić.

Delegaciju u Jerusalimu činili su šef Mandićevog kabineta Mirko Miličić, generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić i Mandićeva savjetnica Nina Ofner Bokan, koja je ujedno i predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori.

Miličić je tom prilikom razgovarao sa šefom Kabineta predsjednika Kneseta Ronijem Talom.

On je tokom tog sastanka, kako je saopšteno iz Skupštine, istakao „sjajnu saradnju“ dva parlamenta i dva kabineta, te dodao da je to „snažna poruka prijateljstva koja se šalje u ovom, za svijet turbulentnom vremenu“.

Miličić je u tom kontekstu, dodaje se u saopštenju, posebno naglasio vjekovno zajedničko razumijevanje, prijateljstvo i stradanje srpskog i jevrejskog naroda.

Razgovarajući o diplomatskim aktivnostima, koje su posebno zapažene u prethodnoj godini, Miličić je istakao da se 2026. očekuje posjeta predsjednika Kneseta Amira Ohane, te da će se dvojica predsjednika vrlo vjerovatno sresti i na konferencijama u SAD i Evropi u narednom periodu – navode u saopštenju.

Tal je, sa druge strane, poručio da Izrael Crnu Goru vidi kao iskrenog prijatelja, te da je saradnja između Skupštine Crne Gore i Kneseta na istorijskom maksimumu.

Nakon razgovora Miličića i Tala, uslijedio je sastanak Stanišića i Ofner Bokan sa Ohanom, prilikom čega je predsjedniku Kneseta i uručeno Mandićevo pismo i inicijativa o kandidovanju aktuelnog američkog predsjednika za ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir.

Trampova nominacija za ovo nekada prestižno priznanje dolazi u trenutku njegovih nasrtaja na međunarodni pravni poredak bez presedana u istoriji.

Sjedinjene Države su, podsjećanja radi, po Trampovom naređenju, a svega desetak dana prije ove nominacije, izvršile napada na Venecuelu, otele tamošnjeg predsjednika Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores i odveli ih u Njujork kako bi im tamo bilo suđeno po optužbama za navodne zločine vezane za trgovinu drogom.

U isto vrijeme, Amerika je odlučila da se povuče iz čak 66 međunarodnih i tijela Ujedinjenih nacija, jer Tramp smatra da funkcionišu suprotno interesima SAD.

Takođe, pod izgovorom da je riječ nacionalnoj bezbjednosti i uz upotrebu vojne sile, Tramp prijeti zauzimanjem ostrva Grenland na Arktiku, koje predstavlja samoupravnu autonomnu teritoriju u sastavu Kraljevine Danske.

Trampov drugi mandat na čelu Amerike počeo je njegovim najavama o, takođe uz upotrebu vojne sile, preuzimanjem kontrole nad Panamskim kanalom, te pripajanju Kanade Sjedinjenim Državama.

Neposredno prije drugog ulaska u Bijelu kuću i u jeku izraelskih zločina u Pojasu Gaze, Tramp je iznio, po njemu „sjajnu ideju“, o trajnom iseljavanju Palestinaca iz te okupirane enklave i pretvaranju tog područja u Las Vegas Bliskog istoka.

Sredinom minule godine Američka avijacija bombardovala je Iran, a Trampova administracija trenutno razmatra nekoliko opcija za ponovni napad na tu zemlju koja se sada suočava sa masovnim protestima, koji su počeli krajem decembra zbog pada vrijednosti iranske valute, a koju su se u međuvremenu pretvorili u sveopšti bunt protiv tamošnje klerikalne vlasti.

Nobelovu nagradu za mir, nekada prestižno priznanje koje sada sve češće prate kontroverze, 2009. godine dobio je tadašnji američki predsjednik Barak Obama čiji su četvorogodišnji mandat na čelu Amerike obilježili ratovi u Avganistanu, Iraku i Siriji, ali i svrgavanje libijskog lidera Moamera Gadafija, koga su pobunjenici, koje je podržavala Obamina administracija, prije likvidacije mučili i silovali.

Među dobitnicima Nobelove nagrade za mir je i bivša predsjednica Mjanmara Aung San Su Ći, čiju je vladavinu obilježio egzodus i genocid nad manjinskim narodom Rohindže u toj budističkoj zemlji.

Pobjeda

Diskusija

Komentari čitalaca 0

Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.

Uključite se u razgovorVaš email ostaje privatan.