Lakušić: Primorje dogodine bez vode jer država žmuri pred tajkunima

Nelegalni eksploatatori šljunka iz Morače i državni organi koji nijesu reagovali na to krivi su što je opstanak vodoizvorišta Bolje sestre, sa kojeg se napaja Crnogorsko primorje, ugrožen, kazao je u razgovoru za „Dan“ predsjednik Odbora direktora (OD) Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić. Upozorio je da u postojećim uslovima neće biti dovoljno vode za predstojeću sezonu na Primorju.

– Krivca treba tražiti od samog početka devastacije korita rijeke Morače. Jednostavno se tamo nije smio naći bilo kakav objekat, a još manje obavljati bilo kakva privredna aktivnost. Zato su, prije svega, krivi ljudi i kompanije koji vrše nelegalnu eksploataciju pijeska i šljunka. Nažalost, ništa manje nijesu krivi ni nadležni državni organi i institucije, odnosno ljudi koji su se nalazili i koji se sada nalaze na njihovom čelu, jer od pojave prve nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska pa do danas, i pored brojnih apela Regionalnog vodovoda, nijesu uradili ništa konkretno, odnosno nijesu izvršavali i ne izvršavaju svoje zakonske obaveze. Umjesto da se u startu sruše nelegalno podignuti objekti i zabrani nelegalna i nedozvoljena eksploatacija šljunka i pijeska, mi smo danas došli u situaciju koja je mnogo alarmantnija nego što se čini na prvi pogled. Zatajile su sve inspekcijske službe čija je ovo nadležnost, policija i tužilaštvo. Ništa manje nijesu krivi ni donosioci političkih odluka. Jednostavno, svi su žmurili na sve ove nezakonite aktivnosti. U razloge njihovog žmurenja ovom prilikom ne želim da ulazim. Plašim se da će njihovo žmurenje Crnogorsko primorje i državu Crnu Goru skupo koštati. Naime, ovakva situacija umnogom ugrožava opstanak i dalji razvoj turizma kao strateške privredne grane, koja u značajnoj mjeri puni budžet Crne Gore – rekao je Lakušić odgovarajući na pitanje ko je kriv za devastaciju Morače i ugrožavanje vodoizvorišta Bolje sestre.

On je istakao da je država trebalo da sprovede zakone, da procesuira lica koja i danas kradu državno dobro, uništavaju životnu sredinu i uzurpiraju državno zemljište.

– Država ima sve mehanizme da sruši nelegalne separacije, da konfiskuje mašine kojima se vrši krivično djelo i procesuira odgovorne i naplati štetu. Stvari su veoma jednostavne, samo je potrebna volja državnih institucija, iz kojih treba ukloniti korumpirane službenike, kako bi se oslobodila državna imovina. Strašno je da se više od decenije krađa odvijala uz amin države – naglasio je Lakušić, uz napomenu da je zahvalan Vladi i ministarstvima ekologije, prostornog planiranja i poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na razumijevanju, koje, kako kaže, u poslednjem periodu prvi put iskazuju po ovom pitanju.

On je podsjetio da je Ministarstvo vodoprivrede formiralno Operativni međuresorni tim čiji je zadatak da se se prije svega bavi zaštitom korita i priobalnog područja rijeke Morače.

– Nažalost, u tome se nije daleko odmaklo i taj operativni tim nije ispunio svoj zadatak, odnosno naša očekivanja. Jednostavno se nastavila ista praksa nezamjeranja i neulaženja u rješavanje srži problema na pravi način. Sastančenje bez konkretnih operativnih aktivnosti na terenu ne znači mnogo. Nelegalna eksploatacija šljunka i pijeska se i dalje vrši i za nju još nemamo adekvatne sankcije – rekao je Lakušić.

Podsjeća da se Regionalni vodovod već duže vrijeme suočava sa padom izdašnosti izvorišta Bolje sestre.

– Pad izdašnosti nastao je, pored klimatskih promjena, prevashodno zbog ozbiljne devastacije izvorišta Bolje sestre. Iako su, u skladu sa rješenjem Uprave za vode od 1. oktobra 2008. godine, kojim su utvrđene sanitarne zaštitne zone izvorišta Bolje sestre, strogo zabranjene bilo kakve privredne aktivnosti u koritu i priobalnom području rijeke Morače, došlo je do intenzivne nelegalne i nedozvoljene eksploatacije pijeska. Iskopi u koritu rijeke Morače vrše se već do 2,5 mnv, iako je u elaboratu o zaštiti životnog sredine jasno naznačeno da se ti iskopi ne smiju vršiti ispod 10 mnv. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom poslednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, sa tendencijom da izvorište, koje je od strane UNESKA uvršteno među 150 najznačajnijih karstnih izvorišta u svijetu, presuši, odnosno nestane. Regionalni vodovod je od 2015. godine intenzivno upozoravao i upozorava nadležne državne organe i institucije na problem pada izdašnosti izvorišta, odnosno na opasnost da se Crnogorskom primorju neće moći obezbijediti neophodne količine vode – istakao je Lakušić.

Dan