Da li je Crna Gora prerano odustala od programa ekonomskog državljanstva? Ovo pitanje, koje se sve češće nameće u javnim raspravama o investicionim potencijalima zemlje, pokreće i dugogodišnji turistički radnik i magistar turizma Emil Kukalj. U razgovoru za Pobjedu, Kukalj ocjenjuje da bi Crna Gora, da je nastavila sa pažljivo osmišljenim programom, danas već ubirala dugoročne ekonomske, društvene i razvojne benefite, posebno u oblastima turizma, infrastrukture i zapošljavanja.
On upozorava da bi, umjesto pukog „prodavanja pasoša“, fokus trebalo da bude na strateškim investicijama koje doprinose održivom razvoju zemlje i pozicioniranju Crne Gore kao atraktivne destinacije za ozbiljne ulagače.
Investicioni ciklus
– Program ekonomskog državljanstva je do 2022. godine donio investicije, pretežno u hotelijerstvu, a naročito bih izdvojio da je znatan dio lociran na sjeveru Crne Gore. Pretpostavljam da bi se takav investicioni ciklus samo nastavio. Pored ekonomskih, Crna Gora bi imala i značajne društvene benefite. Investitori koji dolaze iz zemalja gdje su ostvarili veliki kapital često imaju široke mreže kontakata i poznanstava, što bi generisalo dodatni turistički promet. Takođe, oni bi mogli postati ambasadori Crne Gore u matičnim zemljama, promovišući je kao investicionu i turističku destinaciju. Ovaj efekat „marketinga od usta do usta“ mogao bi privući i njihove prijatelje i rodbinu da ulažu u Crnu Goru – tvrdi Kukalj.
Dugoročno, ovakav program mogao bi, prema njegovim riječima, pozitivno uticati i na demografsku strukturu zemlje, jer bi Crna Gora postala destinacija u koju se ljudi doseljavaju, umjesto da samo odlaze „trbuhom za kruhom“.
Što se tiče turizma, razvoja nekretnina i infrastrukturnih projekata, tvrdi da bi pravilno postavljen program ekonomskog državljanstva mogao znatno povećati ulaganja u luksuzni turizam, podstičući izgradnju hotela visoke kategorije i ekskluzivnih rizorta.
– To bi doprinijelo razvoju održive turističke infrastrukture, s posebnim fokusom na hotele sa zelenim sertifikatima, eko-lodge koncepte i pametne turističke sisteme koji bi unaprijedili efikasnost destinacije. Pored infrastrukturnog razvoja, ovakav program bi podigao i standard usluga. Privukao bi investitore koji sarađuju sa renomiranim svjetskim hotelskim brendovima i dovode vrhunske stručnjake u oblasti ugostiteljstva i hotelijerstva. Time bi Crna Gora ne samo povećala svoju konkurentnost na globalnom turističkom tržištu, već bi postala prepoznata po kvalitetu i inovativnosti u turističkoj ponudi – objašnjava Kukalj.
Ocjenjuje da bi jedan od ključnih benefita bio i smanjenje sezonalnosti.
– Investicije bi bile usmjerene na razvoj wellness turizma, kongresnih centara i avanturističkog turizma, što bi omogućilo održivu tražnju tokom cijele godine – kazao je Kukalj.
Što se tiče razvoja nekretnina, ključno je, smatra on, izbjeći stihijsku gradnju apartmanskih kompleksa koji prazne gradove van sezone.
– Fokus bi trebalo staviti na projekte koji donose dodatu vrijednost, turistički orijentisani koncepti sa sadržajima koji podstiču duže boravke. Na kraju, ovaj program bi mogao uključivati i obavezni infrastrukturni doprinos, pri čemu bi investitori finansirali projekte od šireg društvenog značaja – poput poboljšanja vodosnabdijevanja, puteva i digitalne infrastrukture u manje razvijenim krajevima. Time bi se osigurao balans između privatnog profita i javnog interesa, čime bi Crna Gora dugoročno ostvarila znatne ekonomske i društvene benefite – kazao je Kukalj.
Podsticaj zapošljavanja
Što se tiče privlačenja investicija, smatra da bi zlatni pasoši mogli privući važne investitore i podstaći zapošljavanje u Crnoj Gori.
– Ključ je u tome da program bude razvojno orijentisan, a ne baziran na jednostavnom sticanju pasoša. Za razliku od koncepta „kupovine državljanstva“, investicione vize bi morale biti uslovljene otvaranjem kompanija koje zapošljavaju lokalno stanovništvo i povezane sa određenim privrednim sektorima, poput IT industrije, energetike ili turizma. Takođe, trebalo bi da imaju rok, pri čemu bi investitor stekao privremeni boravak, a mogućnost državljanstva bi došla tek kasnije, uz ispunjavanje razvojnih ciljeva – naglašava Kukalj.
Ovakav pristup bi, prema njegovim riječima, podstakao zapošljavanje i tehnološki napredak, umjesto da program služi isključivo kao mehanizam za izdavanje pasoša bez dugoročnog doprinosa ekonomiji.
– Mislim da realna ciljna grupa investitora za Crnu Goru uključuje nekoliko kategorija, a naravno nije ograničena navedenim. Prva grupa su ulagači u luksuzni turizam i nekretnine, među kojima su biznismeni iz Bliskog istoka, Azije i Rusije koji su zainteresovani za premium hotele, marine i rezidencijalne komplekse uz more, kao i evropski i američki investitori koji žele ekskluzivne projekte, poput golf terena, eko-lodževa ili wellness resorta. Ove investitore bi privukao lakši pristup tržištu Evropske unije, povoljniji poreski sistem i prilika za ulaganje u rastuću luksuznu destinaciju. Druga važna kategorija su digitalni nomadi i visoko platežni freelanceri, posebno preduzetnici iz IT sektora, blockchain industrije i kreativnih djelatnosti, prvenstveno iz SAD, Velike Britanije i Njemačke. Njih bi privukli povoljni porezi, niži životni troškovi u odnosu na Zapad, kao i visok kvalitet života uz fleksibilnost boravka – kaže Kukalj odajući da su treća grupa vlasnici jahti i nautički turisti, elitni klijenti iz Monaka, Švajcarske i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji koriste marine poput Porto Montenegra, Portonovog i Luštice Bay kao bazu za plovidbu Jadranom.
– Ovi investitori bi imali koristi od smanjenja birokratskih prepreka za poslovanje i pristupa ekskluzivnim sadržajima u nautičkom sektoru. Četvrta grupa su strateški partneri u turizmu, poput hotelskih lanaca Four Seasons, Ritz-Carlton i Mandarin Oriental, koji bi mogli biti privučeni investicionim olakšicama za premium hotelske operatore. Njih bi privukla mogućnost lakšeg poslovnog ulaska u Crnu Goru, poreske olakšice i dugoročne investicione pogodnosti u sektoru luksuznog turizma – kaže Kukalj.
Pobjeda
