Južna gasna interkonekcija imaće ključnu ulogu ne samo u snadbijevanju BiH gasom, već i u proizvodnji električne energije i povezivanju celog energetskog sistema u zemlji.
Suština projekta sve više se pomjera ka nečemu znatno većem od samog gasovoda – stvaranju jedinstvenog gasnog sistema koji će napajati nove elektrane i omogućiti stabilnu proizvodnju struje.Gasovod kao temelj za novu proizvodnju strujePlanirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje, što višestruko nadmašuje trenutnu potrošnju u BiH.
Razlog za to je jasan – gas neće služiti samo za grijanje i industriju, već pre svega za proizvodnju električne energije.Planirana je izgradnja tri moderne CCGT gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi godišnje proizvoditi oko 6 teravat-sati električne energije, što je približno polovina ukupne potrošnje u Bosni i Hercegovini.
Drugim riječima, ovaj projekat direktno zadire u samu strukturu elektroenergetskog sistema zemlje. Gasne elektrane su posebno važne jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini ključnim za stabilizaciju sistema u uslovima sve većeg udjeela obnovljivih izvora poput vetra i sunca.Istovremeno, predstavljaju tranziciono rešenje koje omogućava smanjenje emisija u odnosu na termoelektrane na ugalj.
Novi krakovi i povezivanje sistemaIzmene zakona predviđaju i značajno proširenje trase gasovoda. U Hercegovini se mreža širi kroz uključivanje Gruda i izgradnju nove grane prema Čapljini, čime gas praktično dolazi u veći deo ovog regiona.U Srednjoj Bosni dodaje se nova grana prema Donjem Vakufu, čime se dodatno širi dostupnost gasa.Najveća promjena je ipak uvođenje potpuno novog pravca Kladanj-Tuzla, koji se gradi prvenstveno zbog napajanja buduće gasne elektrane. Međutim, ovaj krak neće biti direktno povezan s ostatkom Južne interkonekcije.Jedan sistem iz dva gasovodaUpravo tu dolazi do ključne promene.
Da bi sistem funkcionisao, novi gasovod i postojeća mreža (Zvornik – Sarajevo) moraće biti povezani i funkcionisati kao jedinstven sistem, piše Biznisinfo.ba.To podrazumeva tehničko prilagođavanje postojećeg gasovoda za tzv. reverzibilan rad – odnosno mogućnost da gas teče u oba smera.Praktično, to znači da će gas iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku moći ići prema Tuzli, ali i dalje kroz postojeću mrežu prema drugim delovima zemlje. Ova integracija predstavlja možda i najvažniji aspekt celog projekta.Investicija od milijardu i po evraVrednost same Južne interkonekcije procenjuje se na oko 350 miliona evra, dok bi tri planirane gasne elektrane zahtevale dodatnih oko milijardu evra ulaganja.Kada se uključe i novi krakovi poput pravca Kladanj-Tuzla te prateća infrastruktura, ukupni investicioni ciklus dostiže gotovo 1,5 milijardi evra.
B92 / biunis info






Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.