Katastrofalni rezultati popisa: Starenje populacije vodi zemlju ka ekonomskoj i socijalnoj stagnaciji

Popis stanovništva u Crnoj Gori iz 2023. godine otkrio je niz zabrinjavajućih demografskih podataka koji prijete budućem razvoju države.

Piše: Predrag Zečević, ekonomski analitičar

Dok na površini djeluje da je stanovništvo poraslo za 13.000, dosegnuvši ukupno 633.158, prava slika demografskih kretanja mnogo je mračnija. Iza ovog rasta stoji masovni priliv stranaca, dok domaća populacija bilježi ozbiljan pad, uz naglašeno starenje stanovništva. Prosječna starost građana sada je blizu 40 godina, dok je broj mladih ispod 18 godina pao ispod 20% ukupnog broja.

Starenje populacije – ključni problem za ekonomiju

Starenje stanovništva je jedan od najozbiljnijih demografskih izazova koji pogađa Crnu Goru. Sa prosječnom starošću od 40 godina, Crna Gora se svrstava među zemlje sa ubrzanim starenjem populacije. Dok je 2011. godine mlađa populacija do 30 godina činila 40% stanovništva, danas taj procenat iznosi svega 35%, što je pad od preko 30.000 ljudi ispod 30 godina. Ovaj pad direktno je povezan sa migracijom mladih ljudi i padom nataliteta, što dugoročno stvara nepovoljnu starosnu strukturu.

Nedostatak radne snage i pad produktivnosti

Jedna od ključnih posljedica starenja stanovništva je sve manji broj radno sposobnih ljudi. Smanjenje populacije mlađe od 30 godina smanjuje radnu snagu, što usporava ekonomski rast i produktivnost. Mladi radnici su neophodni za tehnološki napredak i inovacije, a njihovo odsustvo usporava dinamiku tržišta rada. Pad produktivnosti može dovesti do smanjenja konkurentnosti Crne Gore na globalnom tržištu, dok istovremeno zemlje sa boljom demografskom slikom privlače investicije i radnu snagu.

Pritisak na penzione i socijalne fondove

Povećanje starije populacije znači veći pritisak na penzioni fond (PIO) i zdravstvene sisteme. S obzirom na to da sve veći broj starijih građana zavisi od penzija i zdravstvenih usluga, a broj radno sposobnih koji doprinose u te fondove opada, Crna Gora se suočava s potencijalnom dugoročnom neodrživošću socijalnih sistema. Manji broj radnika koji podržava sve veću grupu penzionera vodi ka deficitima u penzionim fondovima i rastu javnog duga.

Ekonomska stagnacija i smanjena potrošnja

Starenje stanovništva uzrokuje i promjene u strukturi domaće potrošnje. Stariji ljudi obično troše manje na robu i usluge, što smanjuje unutrašnju ekonomsku aktivnost. Očekuje se da će potrošnja i potražnja za raznim proizvodima opasti, čime se smanjuje mogućnost za razvoj maloprodajnog i uslužnog sektora. Penzije, kao osnovni izvor prihoda, dalje usporavaju ekonomske aktivnosti jer penzioneri troše manje na kapitalne proizvode i usluge u odnosu na mlađe stanovništvo.

Migracije – ključni demografski faktor

Dok se broj domaćeg stanovništva smanjuje, broj stranaca u zemlji raste. Preliminarni rezultati popisa pokazuju značajan porast imigranata, ali tačni podaci još nisu u potpunosti obrađeni. Iako dolazak stranaca može privremeno povećati broj stanovnika, on ne može kompenzovati gubitak domaće radne snage, posebno mladih ljudi koji napuštaju zemlju. Osim toga, priliv stranaca može izazvati socijalne tenzije, jer rastuće imigrantske zajednice mogu biti različitih kulturnih i ekonomskih profila, što zahtijeva prilagođavanje politike integracije.

Politički kontekst popisa

Popis iz 2023. godine sproveden je nakon brojnih političkih tenzija i odlaganja. Zahvaljujući dogovoru između Vlade i opozicije, postignut je konsenzus o sprovođenju popisa po evropskim standardima. Iako su pitanja etničke pripadnosti, jezika i vjeroispovijesti bila u središtu pažnje, ključni demografski problemi – starenje i smanjenje domicilnog stanovništva – izbijaju u prvi plan.

Zaključak i potrebne mjere

Demografski podaci iz popisa jasno ukazuju da se Crna Gora suočava s dubokom krizom koja može imati dugoročne posljedice na ekonomsku stabilnost i društvenu koheziju. Ukoliko se ne preduzmu hitne mjere za podsticanje nataliteta, zadržavanje mladih i privlačenje kvalifikovanih migranata, zemlja će se suočiti s daljom demografskom i ekonomskom stagnacijom. Ključne mjere uključuju:

Podsticanje nataliteta kroz državne subvencije, poreske olakšice i bolje socijalne politike za porodice s djecom.

Migraciona politika koja bi ciljano privlačila mlade i kvalifikovane radnike iz inostranstva, uz program integracije.

Zadržavanje mladih kroz unapređenje obrazovnog sistema i otvaranje novih radnih mjesta, posebno u oblastima tehnologije i inovacija.

Samo strateške promjene u demografskoj i ekonomskoj politici mogu osigurati stabilnu i prosperitetnu budućnost za Crnu Goru.