Dok dio javnosti svakodnevno govori o „katastrofalnom zaduživanju“ i ekonomiji na ivici sloma, zvanični podaci pokazuju znatno drugačiju sliku – onu koja se ne uklapa u dominantni narativ političkih optužbi.
Državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković iznio je podatke koji bacaju novo svjetlo na javne finansije Crne Gore u periodu od 2020. do 2025. godine. Prema tim podacima, država je kroz kapitalni budžet uložila oko 1,2 milijarde eura u infrastrukturne, energetske, zdravstvene i obrazovne projekte.
Istovremeno, neto javni dug – koji predstavlja razliku između ukupnog duga i državnih depozita – porastao je za 847 miliona eura, sa 3,536 na 4,383 milijarde eura.
Razlika između ove dvije brojke je ključna: kapitalne investicije veće su za više od 350 miliona eura od rasta neto duga.
„To jasno pokazuje da se država nije zaduživala iznad onoga što ulaže u razvoj“, poručio je Turković.
U javnosti se, međutim, često plasira teza da se Crna Gora zadužila „za dvije ili tri milijarde eura“, bez preciziranja da se veliki dio tog novca odnosi na refinansiranje ranijih obaveza. Prema podacima Ministarstva finansija, u istom periodu otplaćeno je oko tri milijarde eura starog duga.
Drugim riječima, značajan dio novih zaduženja nije povećao ukupni teret, već je služio za vraćanje već postojećih obaveza.
Turković ističe da se od početka primjene programa „Evropa sad“ država zadužuje iz tri razloga: refinansiranja postojećeg duga, finansiranja kapitalnih projekata i stvaranja fiskalne rezerve.
Ekonomski stručnjaci podsjećaju da je za države u razvoju zaduživanje uobičajena praksa, ali samo ukoliko je usmjereno ka investicijama koje stvaraju novu vrijednost. U suprotnom, kada se dug koristi za finansiranje tekuće potrošnje, rizici za stabilnost ekonomije značajno rastu.
U ovom slučaju, prema zvaničnim podacima, zaduživanje je u najvećoj mjeri pratilo investicione aktivnosti države.
Ipak, ni iz Ministarstva finansija ne tvrde da je nivo kapitalnih ulaganja bio dovoljan. Naprotiv, očekuje se da će investicioni ciklus tek sada dobiti zamah, posebno u kontekstu evropskih integracija i pristupa fondovima Evropske unije.
Upravo zbog toga, rasprava o javnom dugu ne može se voditi samo kroz apsolutne iznose, već kroz pitanje – šta je tim novcem izgrađeno.
A brojke, barem za sada, pokazuju da je u Crnoj Gori više izgrađeno nego što je dug porastao.
Kapitalne investicije veće od rasta duga: Dobre brojke ruše narativ o „katastrofi“
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.