U užem smislu Ilirska obala se prostirala od Lješa u Albaniji do ušća Cetine u Dalmaciji. Na tom prostoru su se prostirale Troja i kasnije Duklja. U širem smislu Iliri su svi narodi na istočnoj obali Jadrana, koji govore slovenskim jezikom. U vrijeme Napoleonovih ratova cijela ova oblast se nazivala Ilirik, a glavni centar je bila Ljubljana. U Vrijeme Troje, i kasnije u vrijeme Duklje centri Ilira su bili Boka Kotorska, Zeta, Skadar, Dubrovnik, Cavtat, Daorsan kod Stoca, Omiša – ocijenio je za Pobjedu istoričar, Novak Andesilić.
U intervjuu za Pobjedu, kaže da su naši preci Iliri i da nije bilo nikakve seobe Slovena.
POBJEDA: Vaša teorija, koju ste potkrijepili činjenicama u vašoj knjizi, jeste da se ostaci Ilirije grada nalaze u Crnoj Gori, koji su po vama ključni dokazi za takvu tvrdnju?
ANDESILIĆ: Treba znati da se pod Trojom podrazumijeva pleme, čiji je centar bio grad Ilij. To pleme je u datom periodu dalo dinastiju na širem geografskom prostoru, u okviru više plemenskih zajednica (država), pa je po tom plemenu nazvano i kraljevstvo Troje. To pleme se prostiralo na prostoru današnjih plemena Kuča i Malisora, a kraljevstvo između Prokletija i Biokova. U tim okvirima je kasnije nalazilo kraljevstvo Duklje. Kad Homer u pjevanju II prikazuje trojansku vojsku on kazuje da je ona iz više plemena i gradova, ali ipak sve ih prikazuje kao Trojance. Geografija i etimologija nudi dokaze da se Ilij grad nalazio u centru Ilira i da su Iliri dobili naziv po njemu. Prije svega, Homer kazuje da je Dardan začetnik prvog grada u Troji Dardanije, danas Meduna, a da je Ilij podignut mnogo vremena kasnije u prostranom polju u koje se slivaju mnoge rijeke:
“…Dardanije prvi nasta od skupljača munje Diva,
Dardaniju on je saz’do jer ne bješe još sazdano
Utvrđenje samrtnika, u sred polja sveti Ilja,
A tad oni živijahu ispod Ide vrelovite…” (Ilijada XX 215-219)
Ovo Homerovo kazivanje ima pokriće u Istoriji, jer istorija kazuje da su Dardanci živjeli na Balkanu, na izvorištima Morave, istočno od Ilira. U okviru geografije Ilira, Dardanaca i Troje je i današnja Trojan planina, koja se nalazi upravo na granici Ilira i Dardanaca. Planina se nalazi iznad Gusinja, u masivu Prokletija.
POBJEDA: Ruševine Ilij grada ili brdo Homerovo, rekli ste da se nalazi u Zetskoj ravnici, odnosno pored Skadarskog jezera, koji su ključni istorijski fakti za takvu vašu tvrdnju?
ANDESILIĆ: Kada bi se Homerovi Ilij grad i Troja tražili istorijski, pronašli bi ih na nametnutom prostoru u nametnutoj istoriji, koja je u sukobu sa Homerovom istinom. Stoga ne postoje istorijski podaci. Homer je u navedenim stihovima slikovito opisao mjesto Ilij grada na bojnome polju i prvopodignutog grada Dardanije na visoravni planine Vide, danas Žijovo u Kučima. Sa druge strane Homer veoma sugestivno kazuje da se rat za Ilij grad većinom odvija na obalama jezera Skamandra. Ime koje veoma je etimološki blisko Skadru. Homer u “Ilijadi” u pjevanju XII stihovi 17 – 34 opisuje brojne rijeke koje se slivaju u Skamandar –Skadar: Cijevna, Ribnica, Mala Rijeka, Morača, Zeta, Matica, Rijeka Crnojevića, Crmnica i dr. U maloazijskoj Troji, gdje je Hajnrih Šliman navodno pronašao Troju, nema nikakvog jezera ni toliko Rijeka, kako to kazuju i Homer i Platon. Šliman nije pronašao ni izvore gradske na kojima se odvijao dvoboj Ahileja i Hektora. O lokaciji Ilij grada na bojnom polju, gdje se slivaju brojne rijeke slikovito kazuje i Platon u “Zakonima”: Atinjanin: “Ilij je bio podignut pošto su ljudi sišli sa vrhova planine (visoravni), u prostranu i lijepu ravnicu, na nekom ne baš visokom brežuljku, gdje se slivaju mnoge rijeke……”.
Atinjanin: “…Izgleda da su ljudi tada već bili zaboravili ono uništenje gradova u niziji o čemu sam maloprije govorio, kad su grad podigli u niziji gdje se slivaju brojne rijeke,koje teku sa planina, imajuči povjerenja u ne tako visoke brežuljke …”.
Pobjeda
