Kada čak i ljubazna kasirka u jednom od marketa velikih trgovačkih lanaca začuđeno pogleda iznos na kasi nakon što otkuca namirnice koje ste kupili, pa samoinicijativno provjerava da li je neki proizvod prošao dva ili možda tri puta, malo kome je potrebna veća potvrda da cijene gotovo svakodnevno rastu, piše Pobjeda.
Pogled nam povremeno zamagle akcijske ponude, kojima se pojedini proizvodi na nekoliko dana nude i po upola nižim cijenama, dok se na drugim artiklima, gotovo neprimjetno, marže uvećavaju. I tako dok pokušavamo da uhvatimo sve akcije koje nude različiti marketi, na kraju nam se svede na isto, jer to što uštedimo na jednom, nadoknadimo na drugom artiklu koji smo uzeli usput. U konačnom se svodi na to da su nam i kese sve lakše, a novčanici sve tanji.
Lista poskupljenja
Ipak, lista poskupljenja se ne završava samo sa kućnim potrepštinama, imajući u vidu da je čak i Vlada odstupila od prvobitnog ograničenja cijene peleta, pa je sa 250 odnosno 270 eura taj limit podigla na 300 odnosno 320 eura po toni peleta u zavisnosti od kategorije. Monstatovi podaci pokazuju da je prosječna cijena stana po kvadratu dostigla 2.604 eura u trećem kvartalu, što je skoro 1.000 eura više nego prije tri godine. Sjeverni region se još drži ispod 2.000 eura, dok je primorski premašio i 3.000 eura. Godišnja inflacija je u oktobru dostigla 5,9 odsto, dok su cijene u odnosu na septembar u prosjeku bile više za 0,5 odsto. U posljednja četiri mjeseca registruje se stalni rast godišnje inflacije koja je u maju iznosila 3,6 odsto. Nedavno su i domaći mljekari povećali cijene za 8,5 odsto što se u trgovinama odmah osjetilo, a pekari bi tokom naredne sedmice trebalo da odluče da li će poskupiti i hljeb. Sve vrijeme otkad traje kriza na Bliskom istoku, Vlada spušta i vraća akcizu na gorivo očigledno pokušavajući da izbjegne da cijena dizela premaši dva eura.
Kada se uzme u obzir da prosječno domaćinstvo dominantno svoja primanja troši na osnovnu egzistenciju odnosno hranu, stanovanje i komunalije, lična inflacija se za pojedine porodice može izraziti i dvocifrenim brojevima i praktično svako živi ličnu inflaciju u zavisnosti od toga na šta najčešće troši novac.
Sa ili bez argumenata?
Međutim, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj nedavno je pred poslanicima kazao da priču o rastu cijena nakon najave Euro modela smatra neargumentovanom, navodeći da čeka nalaz tržišne inspekcije kako bi se mogao o tome izjasniti.
Osim toga, ocjenjuje da se ,,medijska scena koristi kako bi se građani pripremili da će se to desiti zbog Euro modela“. Đeljošaj je tada kazao da će do rasta cijena doći od januara, zbog čega planiraju ograničenje marži, ali tvrdi da razlog tome neće biti Euro model, već kriza na globalnom tržištu energenata koja se, po njegovoj ocjeni, još nije u pravoj mjeri osjetila.
Na pitanja da li se može desiti da marže za određene proizvode već budu ograničene od 1. decembra te koji bi proizvodi mogli biti na listi, nijesmo dobili odgovor iz resora Đeljošaja. Nijesmo dobili ni odgovor na pitanje da li je u međuvremenu bilo nalaza Tržišne inspekcije na osnovu kojih bi se mogle potvrditi ili opovrgnuti ocjene u vezi sa rastom cijena.
Nadležnost inspekcije
Ipak, imajući u vidu nadležnosti Tržišne inspekcije, pitanje je kakav nalaz ministar Đeljošaj od njih očekuje.
U Crnoj Gori, kako je Pobjedi kazala glavna tržišna inspektorka Marina Radulović, važi princip slobodnog formiranja cijena, osim u slučajevima kada je posebnim propisima drugačije određeno, kao što je bio slučaj sa limitiranim cijenama.
Prilikom vršenja inspekcijskog nadzora tržišni inspektori provjeravaju da li su cijene robe pravilno i vidljivo istaknute, da li su istaknute cijene po jedinici mjere, da li se trgovci pridržavaju istaknutih prodajnih cijena, kao i da li poštuju propisana ograničenja cijena – kazala je Radulović Pobjedi.
Na pitanje da li imaju nadležnosti u kontroli formiranja cijena, Radulović naglašava da Tržišna inspekcija ne određuje cijene proizvoda, već kontroliše da li trgovci poštuju propise koji se odnose na njihovo isticanje, primjenu istaknutih cijena i poštovanje propisanih ograničenja.
Marina Radulović, FOTO: Privatna arhiva
Đeljošaj je takođe prije dvadesetak dana u Skupštini kazao da očekuje da će Euro model rezultirati sa 700 miliona do milijardu eura više novca na tržištu, navodeći da će to uticati i na ponudu i na tražnju, te da je logično ,,da će biti nekih pomjeranja u inflaciji“. Ne očekuje da će Euro model uticati na veliko povećanje cijena, ali naglašava da i ako ,,bude takvih pokušaja privrede“ da će država reagovati ovim mjerama. Tada je i objasnio da se poskupljenje goriva na globalnom nivou još nije reflektovalo na velike sisteme, jer privreda ne ugovara cijene na mjesečnom, već na godišnjem nivou. Zato se mnoge države, kako je kazao, pripremaju na rast cijena od 2027.
Najave i očekivanja
Da se cijene formiraju na osnovu ponude i tražnje, a ekonomija bazira na očekivanjima, kazao je Pobjedi ekonomista iz Preokreta Mirza Krnić. Naveo je da je Evropa sad 1 izazvala fenomen domaće inflacije, jer do tada nije bilo prostora za poskupljenje zbog niskih primanja, već je postojala isključivo uvozna inflacija. Smatra da je sa najavom Euro modela krenuo rast cijena, ocjenjujući da je tome doprinijela i izjava Đeljošaja.
Čim su najavljene veće zarade, očekivanje prodavaca je bilo da će porasti tražnja i sama potrošnja, jer kupci imaju više novca. Prodavci su odmah nakon najave programa podigli cijene, dijelom jer očekuju da će dodatno zaraditi, a dijelom preventivno, kako bi ublažili troškove većih minimalnih zarada. Ministar Đeljošaj je, svjesno ili nesvjesno, samom najavom ograničavanja marži uticao na rast inflacije. Prodavcima se daje dovoljno prostora da u nekoliko mjeseci podignu cijene, a ta mjera je svakako marketinškog karaktera jer postoje načini da se u dogovoru s dobavljačima i to prevaziđe – navodi Krnić.
Ukazuje da pojedine evropske zemlje ovu mjeru povremenu koriste, ali ograničeno, zbog negativnog uticaja na male proizvođače i tržište. Krnić navodi da se u Evropi aktivno koriste poreska i monetarna politika, subvencije i kontrola kartela. Ocjenjuje da to što se Vlada brani uvoznom orijentisanošću tražeći izgovore u globalnim poremećajima, odražava nemoć da ponudi ekonomsku viziju za oporavak privrede i istovremeno priznanje da nemaju mehanizam za kontrolu štete.
Ako inostrani dobavljači znaju da smo u potpunosti zavisni od njih, zar mislimo da neće i oni posegnuti za poskupljenjima, slično kao domaći prodavci, uz želju da dodatno zarade ili se zaštite? Svi ovi negativni impulsi, u kombinaciji jedan sa drugim, multiplikuju uticaj na rast cijena u Crnoj Gori – smatra Krnić.
POBJEDA







Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.