Građani idu kod privatnika zbog dugačkih lista čekanja

Zbog dugačkih lista čekanja u Kliničkom centru Crne Gore i nezadovoljstva zdravstvenom uslugom u javnom sektoru određeni dio građana sve češće se odlučuje da život i zdravlje povjere ljekarima koji rade u privatnoj praksi. Osim povjerenja, izdvajaju i pozamašan novac za uslugu koju dobiju. Iz Ministarstva zdravlja, međutim, nemaju taj utisak i za Pobjedu ističu da izvještaji o broju pregleda na svim nivoima zdravstvene zaštite pokazuju da nije došlo do pada broja posjeta ljekarima u javnom zdravstvu.

Iskustva 

Podgoričanka M. M, koja se obratila našem listu, kazala je da vrlo često ide na preglede kod kardiologa, ali da te preglede plaća jer, kako je navela, ne može da čeka mjesecima da bi uspjela da dođe do specijaliste u KCCG.

Vjeruje da je ovo dijelom i posljedica toga što ljekari zaposleni u javnom zdravstva, nezadovoljni zaradom, preuzimaju poslove u nekoliko privatnih zdravstvenih ustanova pa ne stižu da se posvete pacijentima u javnom zdravstvu.

– Često napomenu i da rade privatno, da su tamo manje gužve i slično tome. Iskreno ja radije i odem privatno ali je jako problematično to što moram da izdvojim puno novca. Samo pregled je 50 eura, ali šta ću, ili da čekam da mi se stanje pogorša, ili da platim – navela je ona.

Iz KCCG Pobjedi je rečeno da menadžment nema zvanična ni nezvanična saznanja da bilo ko od zaposlenih upućuje pacijente u privatne zdravstvene ustanove za uslugu koju mogu dobiti u KCCG.

– Ukoliko ima takvih primjera pozivamo pacijente da ih prijave zaštitnici prava pacijenata koja je na usluzi 24 sata dnevno – navode iz KCCG.

Nakon što smo im predočili da se građani sve češće odlučuju za odlazak kod ljekara u neku od privatnih klinika, iz Ministarstva zdravlja navode da te tvrdnje nijesu na mjestu.

Generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu dr Slađana Ćorić za Pobjedu je rekla da statistika kaže drugačije te da „izvještaji o broju pregleda na svim nivoima zdravstvene zaštite pokazuju da nije došlo do pada broja posjeta ljekarima u javnom sektoru“.

– Naprotiv, izvještaji sa terena nam ukazuju da povjerenje u javni sektor raste, da su pacijenti sve zadovoljniji uslugama, a ljekari uslovima u kojima rade, tako da imamo sve više slučajeva da ljekari odlučuju da se iz privatnih zdravstvenih ustanova vrate u javno zdravstvo – ističe Ćorić.

Ministarstvo zdravlja, navodi ona, nastavlja da preduzima mjere u cilju podizanja kvaliteta i dostupnosti zdravstvene zaštite za građane.

Slađana Ćorić (FOTO: Ministarstvo zdravlja)

Privatni sektor 

Sa druge strane, ginekolog u privatnoj bolnici Kodra dr Igor Gogić nam je rekao da građani i te kako imaju povjerenje u privatno zdravstvo, te da je razlog taj što privatne klinike zapošljavaju cijenjene stručnjake, koji imaju dosta znanja.

– Mislim da je to ono što pacijenti prepoznaju. Nekad ljekar iz javnog zdravstva predloži kolegu koji radi u privatnoj bolnici, jer ga cijeni i to je sasvim u redu. Zaista postoje određeni segmenti koji su bolji nego u državnom sektoru. Tu mislim i na ginekologiju između ostalog. Moram se ograditi i kazati da pacijentkinje kod mene ne dolaze zbog dugih lista čekanja, već zato što mi vjeruju – kaže Gogić.

Navodi da nikad nije predložio pacijentkinjama da rade nalaze u privatnim laboratorijama, jer vjeruje svim nalazima.

– Imam povjerenja u nalaze koje mi donesu pacijentkinje iz Instituta za javno zdravlje ili iz privatnih laboratorija, upoređujem ih sa kliničkom slikom i nekad se desi da se neki nalaz i ponovi – navodi Gogić.

Naš sagovornik ne može da precizira koliko dnevno pacijentkinja dođe u njegovu ambulantu, ali navodi da ima puno posla.

– Svakodnevno se uradi dosta posla, ima i operacija tako da sam ponosan što pacijentkinje prepoznaju moj rad i stručnost – zaključuje Gogić.

Pacijenti koji se obraćaju našoj redakciji često se žale na duge liste čekanja u KCCG i kažu da od pregleda u toj ustanovi odustaju uglavnom jer ne žele da čekaju da im se stanje u međuvremenu ne bi pogoršalo.

Ćorić navodi da su duge liste čekanja pojava koju nije jednostavno iskorijeniti, jer je posljedica dugogodišnjeg lošeg rada i organizacije u zdravstvenim ustanovama.

– Svakako, konkretne mjere, koje preduzimamo u cilju rješavanja ovog višegodišnjeg problema, doprinijele su da su liste čekanja u velikoj mjeri skraćene u posljednjih pola godine, a u pojedinim specijalističkim granama ih više i nema – zaključuje Ćorić.

Navodi da je ažuriranje registra zdravstvenih ustanova u toku, pa u ovom trenutku nemaju precizan broj privatnih ustanova. U Crnoj Gori imamo 33 javne zdravstvene ustanove.

Pobjeda