Svaki građanin trebao bi skladištiti dovoljno hrane kako bi bio samodostatan najmanje 72 sata u slučaju krize, upozorava Evropska komisija, prema nacrtu svoje Strategije Unije za pripravnost.
„U slučaju ekstremnih poremećaja, početni period je najkritičniji“, navodi se u dokumentu, koji postavlja moguće scenarije, od rata do cyber napada i smrtonosnih bolesti, pa do poplava uzrokovanih klimatskim promjenama.
Pet godina nakon prvih lockdowna zbog pandemije COVID-19 i tri godine nakon ruske invazije na Ukrajinu, uz sve veću prijetnju prirodnih katastrofa i finansijskih šokova, plan dolazi u trenutku kada Evropa prelazi iz jedne krize u drugu. „Nijedna od velikih kriza posljednjih godina nije bila izolovana ili kratkotrajna“, navodi se u dokumentu. „Evropa sebi ne može priuštiti da ostane reaktivna.“
Izvršna potpredsjednica Komisije Roxana Mînzatu trebala bi predstaviti strategiju u srijedu. Njena poruka glasi: „Popravite krov dok sunce još sija“, rekla je Mînzatu za POLITICO, dodajući da je cilj Komisije „pomoći pojedincima… na nivou domaćinstava.“
Prema nacrtu od 17 stranica, strategija bi trebala „stvoriti sigurnu i otpornu EU s kapacitetima potrebnim za predviđanje i upravljanje prijetnjama i opasnostima, bez obzira na njihovu prirodu ili porijeklo.“
To uključuje pružanje smjernica državama članicama za „obuhvatanje skladištenja osnovnih zaliha, krizno planiranje, dostupnost skloništa te mjere za osiguranje dostupnosti ključne kopnene i svemirske infrastrukture“, navodi se u prijedlogu.
Samo nekoliko sedmica nakon što je Evropa objavila svoju prvu strategiju odbrane, plan pripravnosti naglašava da je „hitno pitanje“ da EU i njene zemlje ojačaju pripravnost u svim sektorima.
Neprijateljski akteri
Priprema za rat zauzima visoko mjesto na listi prioriteta. Iako strategija ne donosi nove odbrambene inicijative, predlaže model upravljanja krizama inspirisan skandinavskim zemljama, gdje je cijelo društvo – od građana do firmi i vlada – uključeno u proces. Plan Komisije oslanja se na zaključke izvještaja Niinistö, koji predlaže poboljšanja u pripremi EU za rat i civilnu zaštitu.
Geopolitičke prijetnje mogu se pojaviti kako u fizičkom tako i u digitalnom prostoru.
Evropa bi trebala biti spremnija na cyber napade, navodi se u nacrtu. Od početka rata u Ukrajini, Rusija je intenzivirala aktivnosti u cyberspaceu, uključujući napade na ključnu infrastrukturu poput energetskih mreža. Posebno je istočno krilo Evrope zabilježilo porast cyber napada.
Kina, Iran i Sjeverna Koreja također kontinuirano ciljaju zapadne vlade, kompanije i druge ključne institucije. Državno sponzorisani hibridni i cyber napadi postali su „stalna karakteristika današnje stvarnosti“, ističe se u dokumentu.
Jedan od ključnih prijedloga je uspostava „evropskog sistema za uzbunjivanje u oblasti cyber sigurnosti“, koji bi, prema Komisiji, poboljšao evropsku detekciju prijetnji i situacionu svijest. Također se predlaže digitalna obuka i pomoć državama koje žele pristupiti EU, kao i veća upotreba cyber diplomatije i poboljšana saradnja s NATO-om.
Kompanije također imaju aktivnu ulogu u pripravnosti, jer je potrebno dijeliti informacije, ali i učestvovati u „strateškom predviđanju i anticipativnim inicijativama“, kao i u obuci.
Klix
