Još ima prostora za snižavanje kamata Evropske centralne banke (ESB), budući da i u eurozoni pada stopa inflacije, rekao je u srijedu član izvršnog odbora ESB-a Piero Cipollone u razgovoru za Reuters.
Cipollone (63) je italijanski ekonomist koji je prije bio na funkciji viceguvernera italijanske centralne banke, a imenovan je u to glavno šestočlano tijelo ESB-a u novembru 2023.
Cipollone je dodao da bi trgovinski rat američke vlade s Kinom mogao neke štetne efekte za cijelu eurozonu, u kojoj je 20 država članica Evropske unije, uključujuči i Hrvatsku.
Od juna prošle godine ESB je već pet puta snižavao kamatne stope, s obzirom da zabrinutost oko sporog ekonomskog rasta postaje sve važniji u odnosu na zabrinutost oko rasta cijena. Ulagači procjenjuju da bi ove godine moglo biti još tri snižavanja kamata, u pokušaju da se udahne život u ekonomiju eurozone, koja se pokušava oporaviti nakon dvije godine stagnacije.
Cipollone kaže kako se svi u izvršnom odboru slažu da “još ima prostora za snižavanje kamata.”
Međutim, rast cijena energenata s jedne strane i globalne trgovinske napetosti s druge strane vuku politiku ESB-a u različitim smjerovima, tako da zasad “nema smisla” čvrsto se odlučivati za bilo kakav konkretan korak – što uključuje i u javnosti očekivano sniženje kamata u martu, dodaje Cipollone.
Ipak, stanje ekonomije u eurozoni nije se značajno promijenilo od decembra prošle godine, kada su projekcije ESB-a prognozirale četiri smanjenja kamatnih stopa u 2025. godini, uključujući i prošlomjesečno snižavanje kamatnih stopa.
“I dalje se generalno slažemo o tome u kojem smjeru treba ići, ekonomski temelji se nisu promijenili, tako da ne očekujem velike promjene u tom smjeru… Približavanje ciljanoj stopi inflacije je u skladu i sa smanjenjem kamatnih stopa,” kazao je Cipollone.
Veliki faktor nesigurnosti je trgovinska politika SAD-a, i to bi moglo “teško pogoditi Evropu, čak i prije nego što dođe do bilo kakvih direktnih trgovinskih barijera sa Evropskom unijom, ustvrdio je Cipollone.
“Više me brine ako američki predsjednik Trump krene u otvoreni trgovinski rat s Kinom… To je ozbiljnija prijetnja, jer u Kini se nalazi 35 posto svih svjetskih proizvodnih kapaciteta.”
SAD je ove sedmice uveo carinu od 10 posto uvoz sve robe iz Kine, što je onda dovelo do nekih mjera odmazde iz Pekinga. To znači da bi ograničavanje pristupa američkom tržištu moglo prisiliti Kinu da na druga tržišta šalje robu po dampinškim cijenama. U Evropi bi to moglo značiti pad cijena, ali i pad ekonomskog rasta, kaže Cipollone.
Međutim, Cipollone umanjuje učinak potencijalnih nameta koje bi SAD mogao uvesti za Evropu. Kazao je kako bi evropske firme mogle apsorbirati neke od većih troškova smanjenjem profitne marže, dok bi u takvom scenariju neizbježno slabljenje eura u odnosu na američki dolar također donekle zaštitilo europsku ekonomiju.
Cipollone je također govorio i o kriptovalutama i rekao kako se nada da će Trumpova namjera da ih veže uz američki dolar ubrzati i uvođenje europske digitalne valute.
ECB je 2023. predstavio svoj plan za uvođenje digitalnog eura za online plaćanja, koja bi funkcionirala nalik američkom servisu PayPal, prenose Financije hr. Takav sistem bi omogućio Evropljanima da digitalno i bez naknada međusobno plaćaju robu i usluge, a po tom planu svaki građanin bi raspolagao virtualnim novčanikom u koji stane do 3.000 digitalnih eura.
Američke namjere da stvore tzv. stablecoin kriptovalute koje bi bile vezane za dolar, mogle bi stvoriti novi sistem plaćanja, pa je potrebno razmišljati i o europskom pandanu takvog servisa. U junu 2023. Evropska komisija je predložila zakonski okvir za uvođenje takvog sistema, no u međuvremenu se ništa nije dogodilo, nakon što su neki eurozastupnici i bankari izrazili skepsu prema takvom sistemu. No to bi se sad moglo promijeniti.
“Političari su sve više svjesni toga… Postoji mogućnost da sad vidimo ubrzanje tog procesa,” rekao je Cipollone.
Politički proces oko detaljnijeg dogovora i razrade pravila mogao bi potrajati do ljeta, a finalna verzija novog sistema mogla bi svjetlo dana ugledati u novembru 2025., kad bi članovi ECB-a onda glasali o uvođenju digitalnog eura.
Biznis.ba
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.