Biznis danasEkonomija, kompanije i tržišta Crne Gore na jednom mjestu.19. новембар 2026.
↗ Tržišta
Učitavanje tržišta…

Epidemija malih boginja u Boru, među oboljelima i bebe koje još nisu stekle uslov za MMR vakcinu

Epidemija malih boginja u Boru, među oboljelima i bebe koje još nisu stekle uslov za MMR vakcinu

U Srbiji raste broj oboljelih od malih boginja. Od početka godine, zaključno sa 15. novembrom, prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, registrovano je 30 slučajeva malih boginja (morbila), najviše u Boru, gdje je 4. novembra zvanično proglašena epidemija.

Samo od početka oktobra registrovano je 25 slučajeva morbila, od čega 21 na teritoriji Bora, dva u Beogradu, po jedan u Požarevcu (zdravstveni radnik koji je bio u kontaktu sa oboljelom osobom iz Bora u Opštoj bolnici u Požarevcu) i na teritoriji koju pokriva Zavod za javno zdravlje Kosovska Mitrovica.

Prije toga, Batut bilježi da je po jedan slučaj morbila registrovan u Novom Pazaru i Beogradu tokom aprila, odnosno maja, dok su tri slučaja registrovana i na teritoriji koju pokriva Zavod za javno zdravlje Kosovska Mitrovica tokom avgusta i septembra.

Iz Instituta Batut ukazuju na to da je riječ o akutnom, veoma zaraznom oboljenju koje izaziva virus malih boginja (Morbilli virus), a koje može imati tešku kliničku sliku i dovesti do komplikacija koje mogu imati i smrtni ishod.

„Komplikacije su češće kod djece mlađe od pet godina, odraslih osoba starijih od 20 godina i kod osoba sa različitim stanjima oslabljenog imuniteta. One obuhvataju: upalu srednjeg uha (kod 6–8 od 100 oboljelih osoba), upalu pluća (kod 1–6 od 100 oboljelih), zapaljenje mozga (kod 1–2 od 1.000 oboljelih), kao i subakutni sklerozirajući panencefalitis, rijetku, ali veoma tešku kasnu komplikaciju koja se javlja nekoliko godina nakon infekcije virusom morbila, pri čemu značajan faktor rizika za ovu komplikaciju predstavlja obolijevanje u mlađem uzrastu“, objašnjavaju u Institutu Batut.

Kako saznajemo, u Boru je epidemija najprije prijavljena još 9. oktobra, i to samo u naselju „Sever“, a direktorka Zavoda za javno zdravlje „Timok“, Aleksandra Mladenović, potvrđuje za Danas da je u međuvremenu proširena na teritoriju cijelog grada zbog daljeg širenja obolijevanja.

„Prema posljednjim raspoloživim podacima, od 13. novembra ove godine registrovana je 21 oboljela osoba, od kojih je sedmoro djece i 14 odraslih. Među oboljelima su i djeca mlađa od 12 mjeseci, koja zbog uzrasta još nijesu stekla uslov za redovnu MMR imunizaciju“, kaže direktorka Zavoda za javno zdravlje „Timok“, koji je nadležan za Zaječarski i Borski okrug.

Prema njenim riječima, trenutna epidemiološka situacija zahtijeva pojačan epidemiološki nadzor i kontinuirano sprovođenje svih propisanih protivepidemijskih mjera, što oni i rade.

„Zavod za javno zdravlje „Timok“ kontinuirano prati epidemiološku situaciju na teritoriji Zaječarskog i Borskog okruga i, zaključno sa 18. novembrom, na teritoriji ostalih opština ova dva okruga nijesu registrovani oboljeli od malih boginja. Epidemiološki nadzor sprovodi se kontinuirano, uz praćenje svih sumnjivih slučajeva i preduzimanje odgovarajućih mjera“, navodi naša sagovornica.

Govoreći o obuhvatu vakcinacijom MMR vakcinom, Mladenović navodi da je tokom 2025. godine na teritoriji Borskog okruga taj procenat iznosio 81 odsto u prvoj godini života i 94 odsto u sedmoj godini. U Zaječarskom okrugu vakcinisano je nekoliko procenata više djece, pa je tako obuhvat MMR vakcinacijom iznosio 87 odsto u drugoj godini, odnosno 95 odsto u sedmoj.

„U prvoj polovini ove godine u Borskom okrugu zabilježen je obuhvat od 57 odsto u drugoj, odnosno 76 odsto u sedmoj godini. U Zaječarskom okrugu, u istom periodu, obuhvat je iznosio 59 odsto u drugoj, odnosno 85 odsto u sedmoj godini. Važno je napomenuti da su ovo podaci za prvih šest mjeseci i da ne predstavljaju konačne godišnje pokazatelje. Imajući u vidu dinamiku sprovođenja imunizacije tokom godine, očekuje se povećanje obuhvata do kraja 2026. godine“, navodi Mladenović.

Dodaje da u saradnji sa drugim nadležnim institucijama prate obuhvat vakcinacijom i sprovode mjere za njegovo unapređenje, kroz praćenje vakcinalnog statusa, reviziju vakcinalnih kartona, zdravstveno-vaspitni rad i upućivanje preporuka za sprovođenje vakcinacije.

„Poseban značaj ima dostizanje preporučenog obuhvata od najmanje 95 odsto sa obje doze MMR vakcine, kako bi se obezbijedila kolektivna zaštita stanovništva i spriječilo dalje širenje morbila. To je posebno važno za zaštitu najosjetljivijih kategorija stanovništva“, ističe naša sagovornica.

Prema podacima Instituta Batut, najveći broj oboljelih od malih boginja čine nevakcinisana djeca mlađa od četiri godine i odrasle osobe starije od 20 godina.

Iz Instituta naglašavaju da su pooštrene mjere epidemiološkog nadzora nad malim boginjama na teritoriji Srbije na snazi od 7. februara 2024. godine, što je u skladu sa Planom aktivnosti za eliminaciju ove bolesti. Plan podrazumijeva prijavljivanje sumnje na oboljenje, laboratorijsku dijagnostiku, izolaciju i liječenje oboljelih, zdravstveni i epidemiološki nadzor, vakcinaciju nevakcinisanih lica, kao i vakcinaciju osjetljivih osoba koje su bile u kontaktu sa oboljelima u roku od 72 sata i slično.

„Imajući u vidu navedene okolnosti, period zaraznosti, sezonalnost i ostvarene kontakte, mjere pojačanog nadzora treba sprovoditi do daljnjeg, odnosno najmanje do isteka perioda dvostruke maksimalne inkubacije od posljednjeg registrovanog slučaja, u skladu sa procjenom epidemiološke situacije u žarištu epidemije, odnosno na teritoriji Republike. Najefikasnija mjera prevencije malih boginja jeste pravovremena vakcinacija kombinovanom vakcinom protiv malih boginja, zaušaka i rubeole (MMR vakcina), koja se prema Kalendaru obavezne imunizacije u našoj zemlji sprovodi sa dvije doze. Prva doza daje se sa navršenih 12 mjeseci života, a druga prije upisa u prvi razred osnovne škole“, naglašavaju iz Batuta.

Prošle godine u Srbiji je prvom dozom MMR vakcine obuhvaćeno 72,8 odsto djece, dok je obuhvat drugom dozom, prije upisa u prvi razred, iznosio 91 odsto planirane populacije.

„U ovom trenutku od izuzetnog je značaja sprovođenje imunizacije sve djece uzrasta od 12 mjeseci do navršenih 18 godina koja nijesu vakcinisana MMR vakcinom, u skladu sa Kalendarom. Pored toga, imunizacija MMR vakcinom obavezna je i za sve zdravstvene radnike rođene 1971. godine i kasnije, koji nijesu primili dvije doze vakcine sa komponentom protiv morbila, odnosno kod kojih je serološki test na antitijela protiv morbila negativan“, poručuju iz Batuta.

Diskusija

Komentari čitalaca 0

Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.

Uključite se u razgovorVaš email ostaje privatan.