Istraživač, medijski ekspert i predsjednik udruženja NarativAI – Centar za medijske inovacije na Balkanu, Aleksandar Manasiev, ocijenio je u razgovoru za Portal RTCG da prvi video-snimci koji se pripisuju odbjeglom Milošu Medenici pokazuju „snažne indikacije“ da je riječ o AI-generisanom sadržaju, uz procijenjenu vjerovatnoću od oko 80 odsto, ali upozorava da bez originalnih fajlova nije moguće donijeti apsolutan zaključak.
Manasiev naglašava da kod procjene autentičnosti ne postoji jedan jedini dokaz koji sam po sebi potvrđuje da je sadržaj generisan vještačkom inteligencijom.
„Ne postoji jedan indikator koji sam po sebi predstavlja dokaz. Pouzdana procjena se uvijek zasniva na kombinaciji više elemenata – vizuelnih, audio i kontekstualnih. Kod videa se analizira ponašanje lica u odnosu na glavu i okruženje, sinhronizacija pokreta usana sa govorom, stabilnost kože, očiju i svjetla, kao i vremenska konzistentnost kroz više kadrova“, objašnjava Manasiev.
Problem, dodaje, nastaje kada su snimci snažno kompresovani, snimani u slabom osvjetljenju i više puta ponovo objavljivani.
„Tada se dio forenzičkih tragova gubi ili postaje teško uočljiv“, ističe Manasiev.
Audio još osjetljiviji od videa
Prema njegovim riječima, audio segment je često još osjetljiviji za manipulaciju.
Kao ilustraciju navodi slučaj slovačke novinarke Monike Todove iz lista „Denník N“, gdje je AI-generisani audio korišćen kako bi se stvorio utisak autentičnog razgovora.
„Savremeni alati mogu veoma uvjerljivo imitirati glas, intonaciju i emocionalni ton, ali i dalje griješe u suptilnim detaljima – u ritmu govora, pauzama, disanju i kontekstu u kojem se pojedine rečenice koriste. Upravo su te nijanse ključne za ozbiljnu analizu, ali ih nije lako prepoznati bez iskustva i uporednog materijala“, kaže Manasiev.
On upozorava i na mogućnost sofisticiranije manipulacije, da jedna osoba pročita tekst na čistom crnogorskom jeziku, sa lokalnim dijalektom i prirodnom intonacijom, nakon čega se taj snimak koristi za treniranje modela koji imitira glas druge osobe.
„Dijalekat, ritam i naglasak već postoje u osnovnom snimku, dok se AI koristi isključivo za promjenu glasa. Rezultat može biti vrlo uvjerljiv, ali i izrazito manipulativan sadržaj“, navodi Manasiev.
Prvi snimci Medenice – 80% vjerovatnoće AI manipulacije
Govoreći konkretno o snimcima Miloša Medenice, Manasiev kaže da analiza prvih video-klipova ukazuje na snažne indikacije da je riječ o AI-generisanom sadržaju.
„Procijenjena vjerovatnoća je oko 80 odsto. Kod kasnijih snimaka ti indikatori su slabije izraženi, ali to ne predstavlja dokaz njihove autentičnosti. Naprotiv, pokazuje koliko kvalitet izvornog materijala, nivo kompresije i uslovi snimanja utiču na mogućnost pouzdane detekcije“, ističe Manasiev.
da su kreatori videa dobro upoznati sa procesom verifikacije.
„Snažna kompresija i slabo osvjetljenje, gotovo kao da su snimci napravljeni mobilnim telefonom starim deset godina, mogu biti svjesno korišćeni kako bi se otežalo otkrivanje eventualne manipulacije“, kaže Manasiev.
RTCG
Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.