Građevinska inspekcija Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine morala je da zaustavi radove na nasipanju plaže u Baošićima i zapečati gradilište, postupajući po inicijativi Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Na to ih obavezuje član 107 Zakona o zaštiti kulturnih dobara Crne Gore.
Umjesto toga, Građevinska inspekcija je nadzorom samo konstatovala da kompanija „Carine“ ima građevinsku dozvolu za izvođenje radova, te da se radovi izvode u okviru odobrenog projekta. To isto je ustvrdio i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović na posljednjoj sjednici Nacionalne komisije za UNESCO, odgovarajući na pitanja kolega o tome što je uradila inspekcija njegovog ministarstva povodom radova u Baošićima.
Sve to je omogućilo kompaniji „Carine“ da, uprkos rješenjima Uprave o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje i protivno planskim dokumentima, naspe više od 12.000 kvadrata obale u Baošićima, jer jednostavno – nije bilo nikog da ih zaustavi u skladu sa važećim zakonskim propisima i rješenjima nadležnog organa za zaštitu baštine. Uprava nikada nije imala kapaciteta za takve mjere, osim donošenja rješenja, a Građevinska inspekcija se pravi da ih ta rješenja ne obavezuju, te da mogu da postupaju samo u skladu sa svojim nadležnostima i Zakonu o planiranju i izgradnji objekata.
Prebacivanje odgovornosti
Prije desetak dana, odgovarajući na pitanje zašto Građevinska inspekcija nije postupila po rješenju Uprave za zaštitu kulturnih dobara, zabranila radove i zapečatila gradilište na plaži u Baošićima, iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za emisiju „Načisto“ TV Vijesti odgovorili su kako je važno „naglasiti da Građevinska inspekcija postupa u skladu sa ovlašćenjima propisanim Zakonom o izgradnji objekata“.
– U konkretnom slučaju izvršen je inspekcijski nadzor na predmetnoj lokaciji, a o utvrđenom činjeničnom stanju obaviještena je Uprava policije Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi. Inspektori nadležni za zaštitu kulturnih dobara postupaju u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima i preduzimaju mjere i radnje u okviru svojih nadležnosti – naveli su iz Ministarstva.
Drugim riječima, Ministarstvo prebacuje odgovornost između institucija. Međutim, član 107 Zakona o zaštiti kulturnih dobara ističe da je Uprava dužna da rješenjem, između ostalog, obustavi izvođenje radova kojim se ugrožava ili dovodi u opasnost kulturno dobro i naredi preduzimanje neophodnih mjera zaštite. Dakle, Uprava je dužna da Rješenje o obustavi radova proslijedi Građevinskoj inspekciji i zatraži postupanje u skladu sa zakonom, a inspekcija je dužna da naloži zabranu izvođenja odobrenih radova.
Izostanak zabrane radova posebno je problematičan imajući u vidu da zakon ne ostavlja prostor za procjenu, već izričito nalaže obustavu i zabranu u ovakvim slučajevima. Dakle, nijedan organ ne može sam da odluči da zakon „nije za njega“. Ako postoji zakon koji reguliše određenu oblast (ovdje: zaštita kulturnih dobara), svi organi su dužni da ga poštuju u dijelu koji se odnosi na njihove nadležnosti.
Iz odgovora Ministarstva vidi se strategija da se naprave granice između zakona i postupanja, dakle, razdvajaju nadležnosti. Ključno pravno pitanje je – da li to mogu?
Pravnici sa kojima se konsultovala Pobjeda tvrde – ne, u potpunosti, jer član 107 Zakona o zaštiti kulturnih dobara jasno uspostavlja vezu: Uprava konstatuje problem, Građevinska inspekcija mora da reaguje. To znači da Zakon o zaštiti kulturnih dobara „aktivira“ postupanje drugih organa. Ovo nije izbor: „hoćemo li primijeniti zakon ili ne“, nego zakon propisuje obaveznu radnju (zabranu radova). Građevinska inspekcija može jedino da tvrdi da nije utvrđeno ugrožavanje kulturnog dobra, da nijesu ispunjeni uslovi iz člana 107 ili da Uprava nije formalno naložila mjeru, ali ne mogu reći: „taj zakon nije nadležan za nas“. Sve u svemu, nadležni organi ne mogu birati da li će primjenjivati Zakon o zaštiti kulturnih dobara, ali mogu tumačiti da li su u konkretnom slučaju ispunjeni uslovi za njegovo sprovođenje.
Različiti kriterijumima
U žalbi na rješenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara o obustavi radova na nasipanju plaže, kompanija „Carine“ dodatno je problematizovala postupanje nadležnih organa, pozivajući se na nalaz Građevinske inspekcije. Kako se navodi u dokumentu, Građevinska inspekcija je 20. februara 2026. godine izvršila nadzor na terenu i konstatovala da se radovi na nasipanju obale izvode na osnovu građevinske dozvole. Kako bi se utvrdilo da li se radovi izvode u skladu sa projektom, angažovano je ovlašćeno geodetsko lice. Geodetska kuća je, istog dana, sačinila elaborat u kojem je zaključeno da se radovi izvode u skladu sa dostavljenim glavnim projektom, te da se nasuti materijal nalazi u granicama predviđenim projektom. Na osnovu takvog nalaza, pravni zastupnici investitora dovode u pitanje osnov za donošenje rješenja Uprave o obustavi radova, navodeći da nije jasno na čemu se ono zasniva.
Pobjeda






Komentari čitalaca 0
Podijelite mišljenje i ocijenite komentare drugih čitalaca.