EK u decembru predviđa okončanje pristupnih pregovora Crne Gore

Crna Gora bi pristupne pregovore sa Evropskom unijom mogla okončati već u decembru ove godine, piše u nacrtu godišnjeg izvještaja Evropske komisije o napretku naše zemlje, čije se objavljivanje očekuje u srijedu u sklopu paketa proširenja, koji će predstaviti komesarka Marta Kos.

U tom dokumentu se ponavlja da je Crna Gora ispunila završna mjerila u svim pregovaračkim poglavljima i da je predvodnik u procesu proširenja, a kao potvrdu te teze Komisija navodi rad na ugovoru o pristupanju i prijedlog o finansijskom paketu.

Izuzetan napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima sa EU dokaz je da je proširenje i dalje dostižna stvarnost – navodi se u nacrtu izvještaja u koji je uvid imao Radio Slobodna Evropa.

EK smatra i da je Crna Gora unaprijedila rad u fundamentalnim oblastima, sa dobrim rezultatima u vladavini prava, ekonomskom upravljanju i reformi javne uprave.

RSE prenosi i da bi se u ugovoru o pristupanju Crne Gore prvi put primjenio „ojačani pristup“ zaštitnim klauzulama, koje bi kasnije poslužile kao model za buduće ugovore o pristupanju.

Kada je riječ o reformama koje je naša zemlja sprovela, Komisija izdvaja ustavne amandmane kojima je ojačana nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta, a koji su, kako se naglašava, u potpunosti u skladu sa preporukama EU i Venecijanske komisije. Komisija, takođe, navodi i politiku nulte tolerancije kada je riječ o napadima na novinare, kao i usklađivanje vizne politike.

Komisija navodi i da bi ovogodišnji izvještaj o napretku Crne Gore mogao biti i posljednji redovni izvještaj o našoj zemlji, budući da se očekuje skoro okončanje pregovora o članstvu.

Od naredne godine zamijenili bi ga izvještaji o praćenju, prenosi RSE i dodaje da bi do pristupanja bio uspostavljen mehanizam za nadzor ispunjavanja preuzetih obaveza.

Izvještaje o praćenju Komisija priprema u fazi između završetka pristupnih pregovora i ulaska zemlje u EU. U toj fazi se više ne ocjenjuje napredak u pregovorima, već se provjerava primjena preostalih reformi i ispunjavanje obaveza preuzetih tokom pregovora.

Nakon posljednje međuvladine konferencije, Crna Gora bi dobila i status aktivnog posmatrača u većini radnih grupa Savjeta EU.

ZAŠTITNE KLAUZULE

Kada je riječ o zaštitnim klauzulama, koje bi se prvi put primijenile u crnogorskom ugovoru o pristupanju, one su predviđene nacrtom pravnih odredbi koje je EK dostavila državama članicama.

Portal „The New Union Post“ prenosi da je riječ o nezvaničnom dokumentu namijenjenom raspravi među 27 država članica, dok će konačnu odluku o sadržaju budućih zaštitnih klauzula donijeti Savjet EU.

Komisija je ranije najavila da će nove zaštitne mehanizme uključiti u Nacrt zajedničke pozicije za Poglavlje 35.

Najznačajnija novina odnosi se na mogućnost aktiviranja institucionalne zaštitne klauzule, koja bi EU omogućila da reaguje ukoliko nova članica ozbiljno prekrši temeljne vrijednosti Unije ili načelo lojalne saradnje.

Ova klauzula mogla bi se aktivirati u periodu do 15 godina, na inicijativu Savjeta EU ili na zahtjev najmanje trećine država članica, uz odgovarajuće obrazloženje. Njena primjena zasnivala bi se na prijedlogu EK, koji bi stupio na snagu u roku od dvije sedmice od usvajanja, osim ako ga Savjet ne odbaci kvalifikovanom većinom.

U slučaju naročito ozbiljnih kršenja, predviđena je čak i mogućnost suspenzije prava glasa nove članice, dok bi njene obaveze koje proizilaze iz ugovora o članstvu, ostale na snazi.

Ova klauzula bi mogla biti aktivirana i prije formalnog pristupanja, s tim što bi mjere stupile na snagu tek na dan članstva.

Iako je predviđeno da se mjere primjenjuju samo onoliko dugo koliko je neophodno, nacrt u koji je portal „The New Union Post“ imao uvid, ostavlja mogućnost njihovog trajanja i duže od 15 godina u slučaju da razlozi zbog kojih su uvedene i dalje postoje.

Osim institucionalne klauzule, EK predlaže i jačanje postojećih mehanizama koji se odnose na ekonomiju, unutrašnje tržište, kao i oblast slobode, bezbjednosti i pravde. Njima bi EU dobila mogućnost da reaguje ukoliko nova članica ne ispuni obaveze preuzete tokom pristupnih pregovora, ozbiljno ugrozi funkcionisanje unutrašnjeg tržišta ili finansijske interese Unije, odnosno pokaže ozbiljne nedostatke u prenošenju i sprovođenju evropskog zakonodavstva u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova.

Nacrtom je predviđena i mogućnost produženja perioda primjene zaštitnih mjera, koje su ranije bile ograničene na tri godine nakon pristupanja. Takvi mehanizmi već su bili dio ugovora o pristupanju Bugarske, Rumunije i Hrvatske, ali Komisija sada predlaže njihovo dodatno jačanje.

EK predlaže i jačanje opšte klauzule o praćenju, koja bi omogućila intenzivniju kontrolu ispunjavanja svih obaveza preuzetih tokom pregovora. Ukoliko se uoče problemi, Savjet EU mogao bi, na prijedlog Komisije, kvalifikovanom većinom usvojiti odgovarajuće mjere, koje bi ostale na snazi sve dok se utvrđeni nedostaci ne otklone.

Dodatno, klauzula o odlaganju omogućila bi pomjeranje datuma pristupanja ukoliko postoje jasni dokazi da država kandidatkinja nije dovoljno pripremljena da u svim važnim oblastima ispuni uslove za članstvo.

POBJEDA