Edukacija i odgovorno priređivanje – ključ borbe protiv maloljetničkog kockanja

U vremenu kada su igre na sreću sve prisutnije u svakodnevnom životu, ključno pitanje koje se nameće jeste – gdje su granice igre? Upravo toj temi posvećen je panel, u organizaciji BiznisCG, koji je danas održan u Podgorici. Panel „Gdje su granice igre?: Odgovornost pri igranju igara na sreću i prevencija maloljetničkog kockanja“ okupio je predstavnike institucija, industrije i civilnog sektora, s ciljem da se iz različitih uglova sagleda odgovornost u priređivanju i učestvovanju u igrama na sreću, da se otvori prostor za ozbiljan dijalog o prevenciji maloljetničkog kockanja, ali i da se ukaže na potrebu odlučne borbe protiv rastućeg crnog tržišta, koje dodatno komplikuje ovu društvenu pojavu.
V.d. direktora Uprave za igre na sreću, Spasoje Papić, ukazao je da edukacija, informisanje i međusektorska saradnja moraju biti prioritet u borbi protiv sve izraženije zavisnosti mladih od klađenja.
On je istakao da iako imaju ograničene nadležnosti u ovom domenu, planiraju da tokom ove godine realizuje edukativne aktivnosti u saradnji s institucijama i civilnim sektorom.
– Fokus će biti na promociji odgovornog igranja, informisanju mladih i njihovih porodica, te podizanju svijesti o štetnim posljedicama kockanja. Kampanja će obuhvatiti medije, društvene mreže, radionice i javne tribine, a biće usklađena sa Akcionim planom za prevenciju kockanja među mladima. Pored toga, posebna pažnja biće usmjerena na zakonske kontrole u vezi blizine kladionica školama, gašenju ilegalnih sajtova i unapređenju digitalnog nadzora. Prevencija se mora graditi kroz znanje i edukaciju – od pojedinca, preko porodice, do čitavog društva – poručio je Papić dodajući da njihova misija nije zabrana, već zaštita – posebno onih najranjivijih.
– Prevencija kroz edukaciju i odgovorno priređivanje igara na sreću mora biti zajednička obaveza cijelog društva – poručio je Papić.
Goran Ćetković, predstavnik Kreativnog centra Volcano – Vezuv doo, ističe da, ukoliko zaista želimo da rješavamo problem maloljetničkog kockanja, moramo krenuti od ozbiljnih i kredibilnih podataka.
– Stalno slušamo o navodnim istraživanjima, a u stvarnosti – relevantnih podataka nema. Najčešće korišćena fraza je ‘prema nekim istraživanjima’, a mi ne znamo koja su to istraživanja, ko ih je sprovodio, ni kojom metodologijom. Mi, kao legalni priređivači igara na sreću, partneri smo u ovom sistemu. Dobili smo koncesije od države, poslujemo po zakonu još od 2004. godine i svakodnevno se trudimo da postavimo jasne granice. U našim objektima poštujemo pravila – maloljetnici nemaju pristup. Međutim, problem ne počinje i ne završava s priređivačima.
Dio odgovornosti je i na porodici, jer sve počinje vaspitanjem. Većina mladih želi da se dokaže, napravi neki ,,korak ka odraslosti“, pa je to danas možda upravo uplata u kladionici – nekada su bile cigarete, sada je to online klađenje. Ali hajde da budemo realni: ako maloljetnik igra online igre, on ne može podići novac bez tuđe kartice – dakle, opet se vraćamo na porodicu – naglašava Ćetković.
On tvrdi da je priča o maloljetničkom kockanju u velikoj mjeri senzacionalistički prenaduvana.
– Mi koji imamo fizičke objekte znamo kako to funkcioniše i koliko se trudimo da spriječimo takve slučajeve. Zato predlažem nešto konkretno – hajde da okupimo sve aktere i sprovedemo ozbiljno, stručno istraživanje. Angažujmo relevantnu agenciju, napravimo kvalitetan upitnik i izaberimo reprezentativan uzorak mladih. Samo tako ćemo znati pravo stanje stvari. Bez toga, svaka analiza ostaje na nivou pretpostavke – poručio je Ćetković.
Po njegovim riječima ne može se dozvoliti da se ova tema koristi za političke obračune.
– Nije korektno da nas neko proglašava negativcima samo zato što se bavimo djelatnošću koja nije popularna. Umjesto populizma, treba nam zakon koji neće gurati našu industriju u crno tržište. Jer ako se sve zabrani i zatvori, kladionice će se preseliti u stanove, podrume i dvorišta, bez ikakve kontrole – i to je put u propast. Legalni priređivači su već među sobom konkurencija, ali ako sistem stvori uslove da neko iz svog doma nudi više i bolje nego legalan priređivač, onda gubimo kontrolu – kazao je Ćetković ističući da su spremni da sarađuju sa svim akterima, da se uključi država, Uprava, civilni sektor, i da dobijemo tačan uvid u stanje na terenu.
– Tek kad imamo konkretne podatke, možemo ozbiljno pričati o rješenjima i preuzeti zajedničku odgovornost za ovu temu – poričio je on.
Igor Milošević, građanski aktivista i direktor ADP Zid istakao je da po reakcijama iz regiona, a tu računa i Hrvatsku, na osnovu pokrenutih kampanja i izmjena zakona vidi da se upalio crveni alarm po pitanju efekata koje kocka ima na veći dio stanovništva.
– Linija industrije zabave odavno je pređena. I to nije više pitanje prevencije maloljetnika nego epidemije koja utiče na mnoge porodice. Krivce za to prvenstveno treba tražiti u redovima državnih institucija koje su dozvolile ovakvu rasprostranjenost koja se prelila iz legalnih tokova i u nelegalne kanale. Država, niti je svojim zakonima spriječila nekontrolisani uticaj igara na sreću niti je u posledjih godina uožila euro u prevenciju, zaštitu i podršku ljudima kojima je pomoć neophodna. Naravno pohlepa pojedinaca i izlazak terminala iz mjesta za priređivanje doprinijo je da se stanje pogoršava iz dana u dan. Mi imamo jasne predloge i set mjera kako na različitim nivoima djelovati a tu je primarna prevencija samo jedan mali segment – poručio je Milošević.
Miloš Lalević, direktor sektora za pravne poslove MNA Gaming – Admiralbet, kazao je da iskustva iz evropskih zemalja pokazuju da pretjerano restriktivni zakoni o igrama na sreću često dovode do porasta nelegalnog tržišta i slabljenja budžetskih prihoda.
– Odgovorno priređivanje može dati stvarne rezultate samo ako prethodno postoji uravnotežen normativni okvir koji istovremeno štiti javni interes i omogućava stabilno poslovanje legalnih priređivača – kazao je Lalević dodajući da Admiral Bet kontinuirano sprovodi stroge mjere odgovornog priređivanja igara na sreću, uključujući procedure za odgovorno klađenje, sofisticirane alate za identifikaciju rizičnog ponašanja, kontrolu potrošnje, kao i aktivne programe za zaštitu igrača.
– Ipak, takve mjere mogu imati puni efekat samo u regulatornom okruženju koje omogućava legalnim priređivačima da budu konkurentni u odnosu na neleglalne subjekte na tržištu – kazao je Lalević.
On je naveo primjere iz Evrope koji jasno pokazuju da prekomjerno restriktivni zakonski propisi kakav se trenutno priprema i u našoj državi, iako se često donose sa dobrim namjerama, mogu imati suprotan efekat.
– U Njemačkoj, gdje je na snazi strogi režim sa zabranama bonusa i limitima od jedan euro po spinu, zabranom oglašavanja, jako niskim limitom na depozit, doveo je do toga da je procenat korišćenja legalnih platformi za online slot igre pao na između 20 odsto i 40 odsto, dok čak 75 odsto prihoda dolazi sa nelegalnog tržišta. U Švedskoj, uvođenje limita na bonuse, depozite i oglašavanje rezultiralo je time da je 32 odsto igrača prešlo na sadržaj koji nude nelegalni operateri, u poređenju sa 21 odsto u prethodnoj godini. Belgija je, nakon zabrane oglašavanja, zabilježila rast od 6 odsto u posjećenosti nelegalnih sajtova, dok je 50 odsto mladih muškaraca (18–21) aktivno na crnom tržištu igara na sreću gdje ne postoji nikakva kontrola – naveo je Lalević dodajući da to pokazuje da je neophodno da zakonske mjere budu rezultat dobro prepoznatog i odmjerenog balansa, kako bi se sačuvala konkurentnost licenciranih priređivača, povećala upotreba legalnih servisa i istovremeno suzbilo crno tržište, jer samo tako možemo obezbijediti stabilan, odgovoran i fiskalno održiv sistem igara na sreću.