DRANJE NA ŽIVO: Građani bijesni zbog povećanja naknada i provizija, banke i dalje zarađuju desetine miliona

Više čitalaca BiznisCG obratilo se našoj redakciji tvrdeći da su im banke u posljednje vrijeme povećale naknade i provizije za pojedine usluge. Neko je primijetio skuplji mjesečni paket, neko elektronsko bankarstvo, dok drugi tek nakon pregleda izvoda shvate koliko ih tokom godine koštaju račun, kartica, aplikacija i različite transakcije.

Piše: Bojan OBRENIĆ

Tragom njihovih pritužbi, BiznisCG je provjerio zvanične podatke Centralne banke Crne Gore (CBCG), kao i aktuelne i ranije tarifnike pojedinih banaka. I ima poskupljenja.
Centralna banka Crne Gore ima poseban elektronski portal na kojem građani mogu da uporede važeće naknade banaka za najčešće korišćene usluge povezane sa računima za plaćanje.
To je upravo baza na koju su našoj redakciji ukazali čitaoci.
CBCG objašnjava da se u toj bazi nalaze naknade za usluge koje građani najčešće koriste, odnosno one koje ih izlažu najvećem pojedinačnom ili ukupnom trošku.
CBCG omogućava direktno poređenje banaka
Ono što je posebno važno jeste da portal CBCG nije samo zbirka dokumenata.
Građanima su dostupna čak četiri različita pregleda.
Prvi sadrži važeće informativne dokumente o naknadama svih banaka na crnogorskom tržištu.
Drugi omogućava direktno poređenje naknada banaka za najčešće korišćene platne usluge.
Treći omogućava poređenje bankarskih paketa koji uključuju vođenje transakcionog računa, dok je četvrti namijenjen poređenju osnovnih računa i računa za osjetljive kategorije građana.
Drugim riječima, građanin više ne mora da otvara deset različitih tarifnika i pokušava da utvrdi koja banka mu za istu uslugu uzima više novca.
Upravo je svrha CBCG pregleda da potrošaču omogući da na jednostavniji način uporedi ponude i izabere račun koji mu najviše odgovara.

Banke moraju CBCG prijaviti promjenu naknada

Još jedan podatak posebno je zanimljiv.
Banke su dužne da Centralnoj banci dostave Informativni dokument o naknadama, kao i njegove izmjene i dopune, najkasnije tri dana nakon njegove izrade.
CBCG zatim te podatke objavljuje i ažurira uporedne preglede.
Centralna banka pritom navodi da podatke dobija od samih banaka i da su banke odgovorne za njihovu tačnost.
Zato zvanični pregled CBCG predstavlja jedno od najboljih mjesta na kojem građanin može provjeriti koliko ga trenutno košta korišćenje banke.
A kada se aktuelne cijene uporede sa starijim tarifnicima, vidi se da su kod pojedinih banaka određene usluge zaista poskupjele.

Kod CKB tri paketa skuplja po euro mjesečno

Jedan od najjasnijih primjera jeste Crnogorska komercijalna banka.
CKB je svoje klijente obavijestila da od 1. januara 2026. mijenja cijene Standard, Smart i Super paketa.
Standard paket povećan je sa 3,95 na 4,95 eura mjesečno.
Smart paket sa 5,95 na 6,95 eura.
Super paket sa 7,95 na 8,95 eura mjesečno.
Dakle, svaki od ta tri paketa poskupio je po jedan euro mjesečno, odnosno 12 eura godišnje ukoliko se primjenjuje puna cijena paketa.
CKB je objasnila da je promjena cijene povezana sa uključivanjem osiguranja od nezgode u pakete.
Aktuelna ponuda CKB-a potvrđuje da puna mjesečna cijena Standard paketa iznosi 4,95 eura, dok Smart paket košta 6,95 eura. Banka omogućava nižu cijenu klijentima koji ispune određene uslove, poput određenog iznosa kartičnog plaćanja ili korišćenja CKB GO aplikacije.
Za banku euro možda djeluje kao mali iznos.
Za klijenta koji godinama koristi račun, a uz to plaća i druge bankarske usluge, računica izgleda drugačije. Nekad je i povoljnija.

Narandžasti paket sa tri otišao na četiri eura

Poskupljenje je vidljivo i kada se uporede stari i novi dokumenti Hipotekarne banke.
U tarifniku iz avgusta 2025. godine mjesečna naknada za Narandžasti paket iznosila je tri eura.
U dokumentima iz 2026. mjesečna naknada za isti paket iznosi četiri eura.
To je rast od jednog eura mjesečno, odnosno 12 eura na godišnjem nivou.
Posebna stavka je i internet bankarstvo HB klik.
Aktuelna mjesečna naknada za fizička lica iznosi 2,20 eura, odnosno 26,40 eura godišnje, dok priključenje na servis košta tri eura.
Kada se na sve to dodaju eventualne naknade za druge usluge, jasno je zašto građani sve češće gledaju bankarski izvod i pitaju se koliko ih njihov račun zapravo košta godišnje. Treba biti iskren pa istaći da Hipotekarna banka daje i mnoge povoljnosti za svoje klijente za koje nije obavezna po zakonu.

Tarifnici se mijenjaju gotovo iz mjeseca u mjesec

Pregled tržišta pokazuje i koliko često banke mijenjaju tarifnike.
NLB trenutno na svojoj stranici ima pregled naknada koji se primjenjuje od 20. jula 2026., ali je već objavljen i novi tarifnik čija je primjena predviđena od 21. septembra 2026. godine.
Addiko banka ima tarifnik za fizička lica koji se primjenjuje od 17. jula, tarifnik za kartice od 5. avgusta, a već je objavljen i novi tarifnik za fizička lica čija primjena počinje 30. septembra 2026.
Addiko je uz njega objavio i poseban uporedni prikaz izmijenjenih naknada.
I Erste je tokom ljeta mijenjao dokumentaciju i naknade za platni promet, dok su aktuelne odluke za fizička lica u primjeni od 20. jula, uz informativne dokumente koji su dodatno ažurirani od avgusta.
Lovćen banka u svojoj arhivi samo za 2026. ima tarifnike za fizička lica od 27. aprila, 20. juna i 20. jula.
To samo po sebi ne znači da je svaka izmjena bila poskupljenje – određene naknade su zbog regulatornih promjena i smanjivane – ali pokazuje koliko građani moraju pažljivo da prate promjene uslova poslovanja.

Nije sve poskupjelo – neke naknade su morale dolje

Da bi slika bila potpuna, treba naglasiti da u 2026. nije svaka promjena išla na štetu građana.
Dio naknada smanjen je kao posljedica promjena u platnom sistemu i regulatornih odluka CBCG.
Primjera radi, Zapad banka je nakon izmjena pravila CBCG objavila da se određene transakcije do 2.999,99 eura obračunavaju prema nižoj i povoljnijoj tarifi za klijente.
Posebnu zaštitu imaju i građani iz osjetljivih kategorija.
CBCG navodi da korisnici minimalne zarade, najnižih penzija i određeni korisnici socijalnih davanja mogu imati osnovni račun kod kojeg banka ne naplaćuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, uplatu i isplatu gotovine, kao ni prvih deset nacionalnih platnih transakcija mjesečno.
Dakle, nije korektno tvrditi da su sve banke povećale sve naknade.
Ali jeste činjenica da su kod pojedinih banaka neke vrlo rasprostranjene usluge i paketi skuplji nego ranije.

A banke? Za sedam mjeseci 77 miliona eura dobiti

Dok građani sabiraju eure i cente koje izdvajaju za vođenje računa i druge usluge, bankarski sektor nastavlja da posluje veoma profitabilno.
Prema najnovijem podatku CBCG, bankarski sektor je na kraju jula 2026. godine ostvario dobit od čak 77 miliona eura.
Doduše, profit je oko deset odsto manji nego u istom periodu prošle godine, što je važan podatak kako se ne bi stvorila pogrešna slika da profit raste u odnosu na 2025.
Ipak, 77 miliona eura čiste dobiti za sedam mjeseci pokazuje koliko je bankarski posao u Crnoj Gori i dalje unosan.
Podaci za kraj juna pokazuju i ko najviše zarađuje.
Deset banaka koje su poslovale pozitivno imalo je ukupnu dobit od 64,54 miliona eura.
CKB je za šest mjeseci ostvarila profit od 23,47 miliona eura, NLB 11,46 miliona, a Hipotekarna banka 11,12 miliona eura.
Erste je zaradila 7,31 milion, Prva banka 4,16 miliona, Zapad banka 2,52 miliona, a Lovćen banka 2,19 miliona eura.

Euro po euro – na kraju ozbiljan račun

Suština problema za građane nije samo jedna provizija.
Mjesečni paket četiri, pet, sedam ili devet eura možda ne izgleda dramatično kada se posmatra izolovano.
Ali kada se saberu račun, kartica, SMS obavještenja, mobilno ili internet bankarstvo, transferi, podizanje novca na bankomatu druge banke i ostale usluge, iznos na godišnjem nivou može biti znatno veći.
Zbog toga je CBCG i uspostavila sistem za poređenje naknada.
Zvanično obrazloženje Centralne banke je jasno – podaci obuhvataju upravo one usluge koje građani najčešće koriste i koje ih izlažu najvećem ukupnom ili pojedinačnom trošku.
Pritužbe koje su čitaoci poslali BiznisCG, prema tome, nijesu bez osnova.
Provjera pokazuje da su određeni paketi i usluge pojedinih banaka tokom posljednjih mjeseci zaista poskupjeli, dok istovremeno bankarski sektor za prvih sedam mjeseci godine bilježi profit od 77 miliona eura.
I zato se nameće jednostavno pitanje: ako su banke toliko profitabilne, moraju li građani baš svaku bankarsku uslugu plaćati sve više?