Dramatična poruka naftnih giganata: „Stigla je velika kriza goriva, olakšanja nema na vidiku“

Vodeći rukovodioci američkih naftnih kompanija upozoravaju da je dugotrajna blokada Hormuškog tjesnaca i eskalacija sukoba na Bliskom istoku konačno gurnula svijet u tešku krizu goriva.

Kako prenosi The Wall Street Journal (WSJ), komercijalne zalihe širom svijeta smanjuju se duže od šest mjeseci, dok su strateške rezerve sirove nafte na izmaku. Napadi u protekloj sedmici onesposobili su ključni saudijski naftovod koji proteže od polja Abqaiq do luke Yanbu na Crvenom moru, rutu koja je trebala zaobići Hormuz, čime je sa već zategnutog tržišta uskraćeno najmanje 2,5 miliona barela nafte dnevno.

Situacija na tržištu izuzetno je napeta. Cijena američke sirove nafte skočila je za 19 posto u samo tri sedmice, dostigavši 101 dolar po barelu, dok je cijena dizela oborila rekord sa 6,23 dolara po galonu, a benzin se vratio na 4,32 dolara.

Izvršni direktor kompanije Chevron, Mike Wirth, izjavio je na energetskoj konferenciji u Austinu da su mehanizmi koji su ublažavali rizik cijena i ponude sada uglavnom potrošeni te da ne vidi način na koji bi se cijene mogle brzo vratiti na staro. Energetski konsultanti upozoravaju da bez rješenja sukoba s Iranom situacija prijeti da potpuno izmakne kontroli.

S druge strane, administracija Donalda Trumpa nastoji smiriti javnost. Američki ministar unutrašnjih poslova Doug Burgum poručio je novinarima da mediji obavezno koriste riječ „privremeno“, naglašavajući da Bijela kuća ima mehanizme za ublažavanje pritiska. Administracija se fokusirala na postizanje sporazuma o povećanju proizvodnje u Venecueli i proširenje kapaciteta američkih rafinerija, dok je Burgum istovremeno odbacio špekulacije o privremenoj zabrani izvoza američkih derivata, nazivajući takav potez neefikasnim.

Uprkos povremenim razgovorima, odnosi između Washingtona i šefova naftnih kompanija su zategnuti. Wirth je potvrdio da se nije čuo s Trumpom još od početka augusta, kada ga je predsjednik na platformi Truth Social prozvao zbog visokih maloprodajnih cijena.

Dodatni pritisak na globalno tržište stvara Kina. Kao najveći svjetski uvoznik nafte, Kina se mjesecima oslanjala na sopstvene zalihe za skoro polovinu dnevne potrošnje, pružajući olakšanje tržištu, ali je nedavno ponovo pokrenula masovnu kupovinu od međunarodnih dobavljača.

Istovremeno, predstojeća sezona žetve drastično će povećati potražnju poljoprivrednika za dizelom, dok su rafinerijski kapaciteti i dalje smanjeni zbog sukoba na Bliskom istoku i u Rusiji. Zbog svega toga, investitori i analitičari ističu da rješenje nije na pomolu i da će energetska kriza trajati znatno duže nego što to procjenjuju politički zvaničnici.