Dr Borovinić Bojović: Građani moraju da osjete da sistem čuje, reaguje i da se na njega mogu osloniti

oljela bih da građani moj rad prepoznaju po osjećaju da ih sistem čuje, da reaguje i da se na njega mogu osloniti, poručila je u intervjuu za Pobjedu novoizabrana potpredsjednica Vlade za zdravstvo i socijalno staranje dr Jelena Borovinić-Bojović.

Najavljuje detaljno „skeniranje“ zdravstvenog i socijalnog sistema: od broja i opterećenosti zaposlenih, lista čekanja i organizacije rada, do stanja opreme, infrastrukture i regionalnih razlika u dostupnosti usluga. Kaže da reforme moraju počivati na preciznim podacima, ali i na iskustvima zdravstvenih i socijalnih radnika i građana koji koriste njihove usluge.

U središtu promjena, ističe, moraju biti ljudi: ljekari, medicinske sestre i tehničari, socijalni radnici, ali i stariji, hronični i onkološki pacijenti, osobe sa invaliditetom, djeca sa smetnjama u razvoju, žene u ranjivom položaju i stanovnici udaljenih područja.

Borovinić-Bojović poručuje da se veliki problemi ne mogu riješiti jednom mjerom niti za 100 dana, ali očekuje da u tom periodu budu postavljeni temelji za mjerljive promjene – bolju komunikaciju i saradnju institucija, veću dostupnost medicinskih usluga i efikasnije korišćenje evropskih grantova.

POBJEDA: Prije par nedjelja izabrani ste za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje. Kako doživljavate tu odgovornost i koji će biti Vaši prvi koraci na novoj funkciji?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Ovu odgovornost doživljavam prije svega kao obavezu prema ljudima. Zdravstvo i socijalno staranje su oblasti u kojima se odgovornost države možda najdirektnije vidi u svakodnevnom životu građana. Zato volim da se stvari mjere radom i rezultatima.

Moji prvi koraci biće usmjereni na dobijanje jasne i realne slike stanja u sistemu, razgovore sa ljudima koji u njemu rade i bolje povezivanje institucija i ustanova koje moraju djelovati kao jedan tim.

Posebnu pažnju želim da posvetim ljudima koji nose zdravstveni i socijalni sistem, ali i onima koji najteže dolaze do podrške – starijim osobama, ženama koje se suočavaju sa teškim životnim i socijalnim okolnostima, ljudima iz ruralnih sredina i svima kojima je posebno važno da sistem bude dostupan, human i pouzdan.

Tokom cijelog javnog angažmana trudila sam se da budem osoba na koju se ljudi mogu osloniti, koja ne okreće glavu od problema i koja je, kao ljekarka, spremna da stane uz one kojima je podrška najpotrebnija. Voljela bih da građani upravo po tome prepoznaju i moj rad na ovoj funkciji – po osjećaju da ih sistem čuje, da reaguje i da se na njega mogu osloniti.

POBJEDA: Koji su, prema Vašem mišljenju, najveći problemi u zdravstvenom i socijalnom sistemu koje je potrebno hitno rješavati?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Ako izdvojimo najvidljivije probleme, to su nedostatak i opterećenost kadra, liste čekanja, neujednačena dostupnost usluga, administrativno opterećenje, nedovoljna povezanost zdravstvene i socijalne zaštite, kao i izazovi u komunikaciji sa građanima.

Zdravstveni sistem i sistem socijalne zaštite počivaju na velikom broju ustanova i institucija. Zato izazov često nije samo u pojedinačnom problemu, već i u tome koliko su svi djelovi sistema povezani, usklađeni i sposobni da djeluju zajedno.

Mnoga rješenja već postoje unutar sistema, ali ih moramo bolje povezati kroz snažniju koordinaciju, razmjenu podataka i zajedničko planiranje. Najveća pokretačka snaga unapređenja sistema mora biti timski rad.

Pobjeda