Do 9. juna bi trebalo da bude poznato da li će država nastaviti da ulaže u domaće aerodrome ili će ih dati pod koncesiju. To je rok u kojem Tenderska komisija mora da donese odluku – odgovorio je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj u Skupštini na poslaničko pitanje Dejana Đurovića (NSD).
On je naveo da je rok za dostavljanje ponuda tri kompanije Tenderskoj komisiji za dodjelu koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat 9. maj, dodajući da će radnici, u slučaju da se donese odluka o koncesiji, biti u potpunosti zaštićeni te da se njihovi ugovori neće mijenjati.
– Ukoliko ponude budu dobre za Crnu Goru, mislim da treba da prihvatimo, a ako ne, treba da sagledamo druge mogućnosti, jer su aerodromi veliki potencijal za razvoj turizma – kazao je Đeljošaj dodajući da sve i da imamo veće interesovanje za letove, ne možemo ih omogućiti zbog ograničenog kapaciteta aerodroma.
Ocijenio je da Crna Gora ne samo da nije konkurentna sa aerodromima, već generalno sa turizmom zemalja u regionu. Đurović je ocijenio da je šest godina predug period da se nije donijela odluka o ovom krucijalnom pitanju, dodajući da moraju preuzeti odgovornost ili da aerodromi idu pod koncesiju ili da se učine konkurentnijim u odnosu na okruženje. Kazao je da se bez modernizacije aerodroma i saobraćajne infrastrukture planirane posjete ne mogu ostvariti.
Strane investicije
Na pitanje Nikole Rakočevića (DPS), Đeljošaj je odgovorio da je ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) prošle godine iznosio 889,8 miliona eura, a da se iz zemlje odlilo 399,86 miliona eura. Najveće učešće u strukturi čine Srbija sa 118,2 miliona, Ruska Federacija sa 100,2 miliona i Turska sa 99,6 miliona eura.
– Najviše se ulagalo u sektor turizma, kao što su izgradnja hotelskih kompleksa Porta Rai u Ulcinju vrijednosti oko 170 miliona, Emerald Mountain Residence na Žabljaku, a otvoren je i Swissotel Resort u Kolašinu i odobren prvi prijedlog projekta po modelu javno-privatnog parnerstva za hotel Lokanda na Cetinju – kazao je Đeljošaj dodajući da je bilo i značajnih projekata i u sektoru obnovljivih izvora energije.
Očekuje se, kako je naveo i ulazak nove banke turske Zeren grupe, kao i Agri Europe Cyprus koja je potpisala ugovor o kupovini većinskog paketa akcija Hipotekarne banke. Nove investicije se očekuju i u transportnoj infrastrukturi kroz nastavak izgradnje auto-puta, mreže brzih saobraćajnica, modernizacije željezničke pruge i valorizaciju potencijala Luke Bar. Rakočević je ocijenio da je struktura SDI loša, jer se dominantno odnosi na kupovinu nekretnina, a ne na projekte.
Limitirane cijene
Narednih dana se, kako je najavio ministar, očekuje odluka Vlade u vezi sa nastavkom akcije ,,Limitirane cijene“ koja ističe 30. aprila. Đeljošaj je kazao da su analizirali pozitivne i negativne aspekte akcije, te da razmatraju još neke ideje koje bi mogle biti od uticaja na podsticanje kupovine domaćih proizvoda. Za eventualnu promjenu stope PDV-a, naveo je Đeljošaj, potrebne su dublje analize imajući u vidu Fiskalnu strategiju koja je usvojena.
– Smatram da treba vidjeti mogućnost da za voće i povrće imamo stopu PDV-a kao za brašno, šećer i ulje. Da li je to moguće u ovoj godini, mislim da ne, jer smo već usvojili budžet, ali ako nađemo neke dodatne prihode, možemo da vidimo – odgovorio je Đeljošaj na pitanje Mihailu Anđušiću (DPS).
Ukazao je da su na visoku inflaciju od 2021. do 2023. godine uticali eksterni faktori dodajući da nema povratka na cijene prije tog perioda.
– Jedino što možemo i što smo uspjeli, jeste da osnovne životne namirnice kontrolišemo u mjeri da ne dozvolimo da se te cijene povećaju i da ograničimo marže trgovina – naveo je Đeljošaj.
Anđušić je kazao da je situacija takva da ugostitelji iz Nikšića idu po Nikšićko pivo u Trebinje, jer im to sa povratom PDV-a bude jeftinije nego u Crnoj Gori. Tvrdi i da su cijene voća i povrća u Skadru upola niže.
– Država da hoće da smanji porez, cijela grupa proizvoda bi mogla biti jeftinija. U Crnoj Gori je PDV na voće 21 odsto, a u Hrvatskoj sedam. Samo jednim potezom bi država da snizi stopu, učinila da cijene voća budu niže za 14 odsto. Zamislite u kakvom stanju su javne finansije, kad jednu stopu PDV-a ne smijemo na snizimo – kazao je Anđušić.
Solana
Đeljošaj je saopštio da je proizvodnja soli na Ulcinjskoj solani neophodna za dužu održivost.
– Ali bez definisanja upravljačke strukture i pitanja stečaja, teško se može govoriti o valorizaciji ovog područja – odgovorio je Đeljošaj na pitanja poslanice Radinke Ćinćur. On je apelovao na Privredni sud da se ovaj postupak ubrza.
Trenutna infrastruktura, kako je kazao, ne podržava bilo kakvu proizvodnju, već zahtijeva velika ulaganja u sanaciju bentova, obodnog nasipa, kanalske mreže i bazena, kao i rekonstrukciju pumpnih stanica. Dodao je da je na prošloj sjednici Vlade produžen ugovor sa Nacionalnim parkovima Crne Gore o upravljanja Solanom.
– Poštujući kriterijume zaštite prirode neophodno je obezbijediti nesmetano odvijanje ključnih ekoloških procesa tj. plavljenje bazena morskom vodom, što je ključni preduslov za proizvodnju soli. Konačan izbor modela proizvodnje mora biti usaglašen sa kriterijumima zaštite, kako bi se obezbijedila dugoročna samoodrživost ovog zaštićenog područja – kazao je Đeljošaj.
Dodao je da je Radna grupa za praćenje realizacije aktivnosti u vezi sa upravljanjem Solanom utvrdila da je od 2022. godine potrošeno preko milion eura na sanaciju infrastrukture, pri čemu je riječ samo o materijalnim troškovima. Sanirano je oko sedam kilometara bentova i to uglavnom donacijom preko Centra za zaštitu i proučavanje ptica, a nabavljena je i pumpa, izrađena projektna dokumentacija za rekonstrukciju druge pumpne stanice i za sanaciju dodatnih osam kilometara bentova.
– Sanacija i rekonstrukcija infrastrukture Ulcinjske solane je uvrštena u operativni program IPA 2024-2027. Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. Projekat je trenutno u fazi idejnoj rješenja i u saradnji sa Delegacijom EU u Crnoj Gori sagledavaju se mogućnosti finansiranja studije uticaja na životnu sredinu i studije izvodljivosti. U saradnji sa Ministarstvom finansija intenzivno se pregovara sa opštinom Ulcinj o modelu upravljanja, te se očekuje potpisivanje ugovora o osnivanju upravljačke strukture u što kraćem roku – naveo je Đeljošaj.
Izvor: Pobjeda
