Đurović: „Rat carinama“ preliće se na zemlje uvoznice svega i svačega

Svaki rast carina, posljedično, vodi do rasta cijena i poskupljuje uvoz u sve zemlje, pa i u Crnu Goru, kaže prof. dr Gordana Đurović, objašnjavajući za „Dan“ kako će odluke predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa o carinama uticati na crnogorsku ekonomiju.

– Ovaj efekat više pogađa zemlje poput Crne Gore, pošto smo mi neto uvoznica, sa ogromnim trgovinskim robnim deficitom koji doseže polovinu BDP-a, uz to smo malo, nedovoljno konkurentno i veoma otvoreno tržište, sa skromnim kapacitetima sopstvene proizvodnje i visokom uvoznom zavisnošću. Da zaključimo: sve što pogađa EU i region, kad su uvoz i rast cijena kroz rast carina u pitanju, posebno pogađa Crnu Goru, kao izuzetno servisno orijentisanu ekonomiju.

Kako Crna Gora, po Vama, treba da se postavi u „ratu carina“ koji Tramp nameće?

– U aktuelnom „ratu carinama“, Crna Gora nema aktivnu ulogu i ne može uticati na proces, već na nju samo mogu djelovati efekti tog rata – kroz povećanje cijena uvoznih proizvoda po osnovu rasta carinskih stopa prema našim ključnim trgovinskim partnerima, koji više trguju sa SAD. Kada njima raste cijena uvozne robe, bilo sirovina ili polufabrikata, i njihovi izvozni prozvodi poskupljuju prema trećim zemljama, i taj se efekat „rata carinama“ između globalnih igrača preliva i na male zemlje, neto uvoznice svega i svačega. Jedini mehanizam zaštite je podsticanje domaće ponude, odnosno ponude domaće robe na sopstvenom tržištu, rast konkurentnosti našeg skromnog izvoza, kreiranje novih i inovativnih podsektora prerađivačke industrije, rast proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije, kao i rast konkurentosti i izvoz usluga, gdje uključujemo i nevidljivi izvoz kroz turizam.

U kratkom roku, kroz mjere ekonomske i socijalne politike, država može djelovati samo prema marginalnim grupama ili prema MMSP sektoru, u slučaju većih negativnih promjena po pitanju faktora uvozne inflacije uzrokovanih promjenama na globalnom tržištu.

Već prvih dana po povratku u Bjelu kuću predsjednik SAD pokazao je da misli ozbiljno što se tiče carina.

Prvih dana svog drugog mandata, predsednik SAD Donald Tramp je donio nekoliko odluka o povećanju carina na uvoz robe u Sjedinjene Američke Države. Prvog dana februara potpisao je izvršne naredbe o uvođenju carine od 25 odsto na sav uvoz iz Kanade i Meksika, osim na energetski uvoz iz Kanade, za koje sada važe carine od 10 odsto. Ove tarife su trebale da stupe na snagu 4. februara 2025. Međutim, nakon pregovora, dogovoreno je jednomjesečno odlaganje, tokom kojeg se Meksiko obavezao da će rasporediti dodatne trupe na svoju granicu sa SAD za kontrolu ilegalnih migracija, a Kanada se obavezala da će ojačati kontrolu granice kako sintetički opijat fentanil, koji se proizvodi u Kini i Meksiku, ne bi lako ulazio u SAD, gdje se povezuje sa rekordnim brojem smrtnih slučajeva. Ovo vrijeme koristi se za dodatne pregovore, pa su se obje susjedne zemlje obavezale na dodatna ulaganja u kontrolu granice, kao odgovor na Trampovu strategiju borbe protiv ilegalnih migracija i trgovine drogom, kroz odluke o rastu carina. Istoga dana, Tramp je uveo i carine od 10 odsto na sav uvoz iz Kine, na što je Peking odgovorio kontracarinama. Svega par dana kasnije, Tramp je potpisao odluku kojom se uvode globalne carine od 25 odsto na sav uvoz čelika i aluminijuma, bez izuzetka.

• Koje će industrije biti prve na udaru?

Njemačka automobilska industrija osjetiće dodatne carinske namete na Meksiko, jer „Folksvagen“, „Audi“ i BMW imaju fabrike u Meksiku, a „Mercedes-Benz“ tamo ima zajedničku proizvodnju sa „Nisanom“, pri čemu je čitava ta proizvodnja usmjerena uglavnom prema tržištu SAD. Pogođeni će najvjerovatnije biti i automobilski pogoni „Folksvagena“, BMW-a i „Mercedesa“ u samim Sjedinjenim Američkim Državama, jer većina djelova potiče iz meksičke proizvodnje.

Dan