Računica je jasna – ako svaki građanin dnevno potroši dodatni euro na kupovinu domaće hrane, u Crnoj Gori će za godinu ostati 237 miliona eura, odnosno uvoz hrane će se smanjiti za trećinu, izjavio je član Odbora prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori i vlasnik jedne od najpoznatijih crnogorskih mljekara Milutin Đuranović.
Kupovinom uvoznih proizvoda 80 odsto novca odlazi iz Crne Gore, a samo 20 odsto ostaje u Crnoj Gori, a kupovinom domaćih proizvoda 80 odsto novca ostaje u Crnoj Gori, a samo 20 odsto odlazi iz Crne Gore – precizirao je Đuranović.
Kako objašnjava naš sagovornik, na sva usta proklamovano smanjenje uvoza hrane ne može se postići bez saradnje domaćeg poljoprivredno-prehrambenog sektora, države, trgovinskog sektora i potrošača.
Crna Gora je mala država sa ne tako povoljnim uslovima za razvoj poljoprivrede, tako da je vrlo teško razviti prehrambenu industriju, zasnovanu na domaćoj poljoprivredi, koja bi bila značajni regionalni učesnik na tržištu hrane. Ali, ovdje je mnogo lakše postići veći stepen konkurentnosti domaće industrije hrane.
Država ima dominantnu ulogu u smanjenju uvoza hrane, jer u rukama drži budžetske, administrativne, kao i marketinške mjere kojima se podstiče domaća proizvodnja.
Razvoj poljoprivredno-prehrambenog sektora je direktno proporcionalan sa veličinom agrobudžeta. Na agrobudžet u EU se gleda kao na investiciju, a ne kao na trošak, zato 43 odsto zajedničkog budžeta EU ide za poljoprivredu. Farmeri u EU su bespomoćni bez državnih subvencija – istakao je Đuranović.
U Ministarstvu finansija, kao nadležnom za kreiranje budžeta, mora da postoji razumijevanje da je budžetsko izdvajanje za poljoprivredu odliv koji nije trošak, već investicija koja obezbjeđuje višestruki povraćaj u narednim godinama.
– Izdvajanje za poljoprivredu je način čuvanja životnog standarda – dodao je Đuranović i ukazao da država ne preduzima nikakve aktivnosti da bi spriječila damping uvoz.
